spot_img

Da li je ovo rješenje za klimatske promjene: „maskirane krave“ za manju emisiju metana?!

Možda niste znali da se među glavnim uzročnicima zagrijavanja atmosfere i klimatskih promjena nazali i plin metan, o čemu se u zadnje vrijeme puno govori pa je i deklaracija Glasgowske klimatske konferencije iz prosinca 2021., najjasnije dosad kazala: emisija metana opasna je za budućnost svijeta! 

I odmah su neki krenuli u razotkrivanje krivca tome; i našli ga. To su: mu, mu… kravice. 

U traganjima za rješenjima za problem suviška metana, stvari se dosta pojednostavljuju, kao i mnogo puta dosad kad je riječ o nečem po ljude ozbiljnom i kompleksnom. U tom svjetlu nastali su neki od zadnjih prijedloga koji ciljaju da se promjeni život, ponašanje i djelovanje krava. A jedini bi ispravni cilj bio: promjena ljudskih prehrambenih navika pa bi i krava bilo manje. 

Trebali bismo:

  • prihvatiti zdravu prehranu s manje mesa i mliječnih proizvoda. 
  • bacati manje hrane, 
  • bolje upravljati sa stočnim fondom i

Čuli i vidjeli

U mnogo restorana u Hrvatskoj možete dobiti ramstek pod nazivom „slonovsko uho“; velik je kao onaj oveći tanjur. 

U dosta restorana u svijetu možete za neki fiksni iznos novca uživati u 20-ak sljedova mesnih obroka (janjenina, piletina, medaljini, roštilj, teletina, junetina, jako pečeno ili polukrvavo, kunić…). Možete jesti bez ograničenja, dokle god možete jesti. Niste pojeli ni prvi, a ljubazni konobar spušta vam na stol i novi komad mesa. Prejedanje do pucanja trbuha, uz zadovoljno mljackanje. U mlađim danima prošao sam to groteskno iskustvo u poznatom restoranu „Mario“ u Rio de Janeiry („Mario“ je lanac restorana – Pariz, Tokio…), a da tome tada nisam znao dati pravu kvalifikaciju. 

U svim hotelima sa 4 **** na švedskom stolu možete naći za doručak, ručak ili večeru 10, 15 i više mesnih obroka (salame, panceta, pršut… pečeno, prženo, s umacima, rižoto…). Tko je imalo eko-svjestan i empatičan, tužno gleda na činjenicu koliko j mesa u vrijeme zatvaranja vrata restorana ostaje na pladnjevima …  

Kako na javnim mjestima, tako je i u mnogim našim domovima! Dvočlane obitelji naručuju preradu svinje od 250 kilograma u suho meso. Ne samo da je mesa previše, nego je i po zdravlje štetno. Na tanjurima nekih meso je skoro svaki dan, i, naravno – ono najjeftinije, da bi mjesečni financijski izdatak bio podnosiv.

***

Zvuči neočekivano i paradoksalno da su nam za ovo krive i krave – jer krave su od davnina hraniteljice ljudske vrste. Pa kako uopće prihvatiti da nam baš krave rade o glavi!? No, izgleda da je to tako, jer ove ljupke, mirne životinje koje gledaju svoja posla i ne smetaju nikome, nažalost odašilju toliko metana, opasnog stakleničkog plina koji izravno pridonosi globalnom zagrijavanju, da ih se smatra opasnošću za opstojnost životnih uvjeta na Zemlji, jedinog planeta u svemiru pogodnog za obitavanje ljudske vrste. 

Metan, opasniji staklenički plin od CO2

Generalno, prenosi Hina, poljoprivreda i stočarstvo generiraju oko 40 posto metana (sama poljoprivreda  generira oko 12 posto proizvodnje stakleničkih plinova ) s čijim je nastankom povezan čovjek, a metan je, uz ugljikov dioksid, drugi najveći uzročnik globalnog zatopljavanja. Štetniji je od CO2, ali je sreća da se nakon samo desetak godina resorbira u atmosferi, dok ugljikov dioksid ostaje stotinama godina oko nas. Prema tome, ukoliko bi se radikalno reducirala emisija metana to bi u značajnoj mjeri u nekoliko sljedećih desetljeća ublažilo štetne posljedice globalnog zagrijavanja.

Značajne količine metana nastaju u probavnom traktu krava, koje ga, nakon dugotrajnog preživanja, doslovce podriguju u atmosferu, uglavnom kroz usta i nosnice.

Rješenje 1.: krave s maskicom 

No, ima i tome lijeka. Krave s maskom! Tome se dosjetila velika američka poljoprivredna kompanija Cargill koja je razvila specijalnu masku s filterom za kravlje nosnice koja metan pretvara u ugljikov dioksid, a on je, ipak, manje štetan od otrovnog metana. Zahvaljujući tom procesu, iz spomenute kompanije tvrde da se emisija metana može prepoloviti. Ali, vic je u tome da maska još nije isprobana, krave su još slobodne i nemaskirane na pašnjacima i livadama, čemu mora doći kraj ukoliko kompanija Cargill doista kani iduće, ili najkasnije 2023., godine maske pustiti u prodaju. Jer, prije toga, svakako ih treba testirati u realnim uvjetima na onima kojima su namijenjene pa vidjeti hoće li krave prihvatiti ovaj prisilni modni dodatak, i kako će se on na njihovo ponašanje reflektirati.

Masovno navlačenje masaka na gubice krava? Može, čovjek je već i sebi navukao maskice. 

Rješenje 2: Može i crvene alge – nek se krave algama hrane

Osim maski s filterom, ima, čini se i drugih rješenja za kravlje “demetaniziranje”. Navodno je još bolja metoda korištenje crvenih algi u kravljoj prehrani, čime bi se, prema američkoj studiji objavljenoj ove godine, smanjile emisije metana za čak 80 posto. Bude li i nova studija potvrdila učinkovitost crvenih algi na metan, kažu s Kalifornijskog sveučilišta, bit će crvenih algi u izobilju, a uzgajat će se uz same farme krava.

Ali problemi s algama su veliki i već se vide? Evo nekih: 

  • Tko će sve to financirati? Uzgajivači stoke? Zašto bi, ako od toga koristi ima cijelo čovječanstvo, a oni se žrtvuju za sitne državne poticaje? 
  • Što će na to reći krave, hoće li prihvatiti crvene alge kao svoju novu hranu,?
  • Hoće li meso i mliječni proizvodi goveda promijeniti okus u odnosu na izvorni, kakav poznajemo od tradicionalnih goveda s pašnjaka? 
  • kako će se sve to odraziti i na potrošače, trgovce…?

Pravo rješenje: morat ćemo i ovdje početi mijenjati sebe!

Je li naposljetku jednostavnije promijeniti ponašanje ljudi i time smanjiti enormnu emisiju metana u okoliš? Prema UN-ovom Programu za okoliš iz svibnja ove godine, ovakve i slične tehnološke mjere ograničenog su dometa u rješavanju problema s emisijom metana u poljoprivredi. Ali, zato, ako bi čovjek promijenio svoje ponašanje u samo tri segmenta, rezultati bi mogli biti puno veći. 

Prije svega, poručuju znanstvenici, treba bacati manje hrane, bolje upravljati sa stočnim fondom i prihvatiti zdravu prehranu s manje mesa i mliječnih proizvoda, i već samo time smanjit će se emisija metana za 65 od 80 milijuna tona godišnje. 

Što nas košta pokušati?

Zaključna poruka o maltretiranju krava

Istina, sve ovo pomalo zvuči nadrealno, kao kakva SF priča; ljudska vrsta odgovorna za uništavanje planete, odlažući da pomete ispred svojih vrata, iskaljuje se na životinjskoj vrsti koja joj tako vjerno služi. 

U suočavanju sa izazovom globalnog zatopljenja, čovječanstvo se ponaša površno i kratkovidno, kako je, uostalom, i uzrokovana ova klimatska kriza.

Tko preživi, pričat će.

Referenca: Tris – OVDJE

DOBRA HRVATSKA/GT
Siječanj, 2021.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
Nema spama, samo dobro, odgovorno i održivo!Prijavite se i Vi na naš Newsletter.