Dan prekoračenja plastike (Plastic Overshoot Day) 2025.

Dan prekoračenja plastike označava kritičnu ekološku granicu. To je dan kada plastični otpad premašuje kapacitet neke zemlje ili svijeta za održivo gospodarenje njime unutar godine dana. Ove 2025. godine Dan prekoračenja plastike globalno pada 5. rujna, a za Hrvatsku 3. prosinca.

Koncept Dana prekoračenja plastike je analogan poznatijem Danu ekološkog duga. Ističe točku u kojoj naša potrošnja plastičnih resursa premašuje sposobnost Zemlje da apsorbira njezin utjecaj. Ovaj dan služi kao podsjetnik na hitnu potrebu za poboljšanom infrastrukturom gospodarenja plastikom i recikliranje diljem svijeta.

Uz Dan prekomjernog korištenja plastike objavljuje se godišnje izvješće u kojem se navodi Indeks lošeg upravljanja otpadom (MWI). Njime se kvantificira koliko je učinkovito upravljanje plastičnim otpadom pojedinih zemalja ali i globalno. Što je postotak veći, to je manje upravljanja. Indeks odražava udio plastičnog otpada koji se neadekvatno odlaže i potencijalno ulazi u okoliš, uglavnom morske ekosustave. Time se olakšava identificiranje regija u kojima nedostaju sustavi gospodarenja otpadom. To je također i instrument za mjerenje napretka u praksama gospodarenja otpadom tijekom vremena.

Indeks lošeg upravljanja otpadom

Indeks lošeg upravljanja otpadom izračunava se na temelju količine plastičnog otpada koji zemlja generira u usporedbi s količinom koja izmiče odgovarajućim sustavima zbrinjavanja i gospodarenja. To uključuje otpad koji je odbačen ili neadekvatno odložen na otvorenim, neosiguranim odlagalištima, podložnim prijenosu u vodene putove i oceane. Viši MWI ukazuje na značajniji postotak plastičnog otpada kojim se ne upravlja ispravno, što ukazuje na ozbiljne neučinkovitosti u protokolima i sustavima gospodarenja otpadom.

Praćenje plastičnog otpada ključno je iz nekoliko razloga. Prvo, pomaže u identificiranju i kvantificiranju izvora i vrsta plastike koje najviše doprinose onečišćenju. To znanje je bitno za ciljane intervencije i politike koje smanjuju otpad i poboljšavaju napore recikliranja. Osim toga, razumijevanje toka plastičnog otpada pomaže u procjeni ekološkog otiska zajednica, usmjeravajući ih prema održivijim praksama. Praćenjem ovih metrika, nacije mogu spriječiti degradaciju okoliša uzrokovanu plastikom, zaštititi okolišni i morski život te održati ekološku ravnotežu. U konačnici, obilježavanje Dana prekoračenja plastike naglašava naše trenutne izazove i potiče kolektivno djelovanje prema održivijoj budućnosti, ističući kritičnu potrebu za odgovornim upravljanjem našim plastičnim otiskom.

Značaj UN-ovog ugovora o plastici

Nažalost svjedočimo kako su nedavno ponovno propali UN-ovi pregovori o plastici INC 5.2 održani u Ženevi. Podsjećamo stoga da UN-ov ugovor o plastici predstavlja jedinstvenu priliku za poticanje globalne akcije protiv onečišćenja plastikom. Međutim, da bi se to postiglo, ugovor mora biti adekvatno obuhvaćen, ispregovaran, ratificiran i proveden s velikom ambicijom. To između ostalog podrazumijeva sljedeće:

1. Globalna proizvodnja plastike mora se ograničiti i postupno smanjivati. – Unatoč trenutnim obećanjima i povećanju kapaciteta za gospodarenje otpadom, planirano povećanje proizvodnje dovest će do gotovo udvostručavanja onečišćenja plastikom do 2040. godine. Ova putanja je neprihvatljiva, a ograničavanje proizvodnih kapaciteta nužno je kako bi se s vremenom smanjilo onečišćenje plastikom.
2. Plastika koja nije namijenjena za kružnu upotrebu mora se postupno ukinuti. -Rješenja kružnog gospodarstva, kada se primjenjuju u velikim razmjerima, mogu smanjiti godišnje količine onečišćenja plastikom za najmanje 80% do 2040. u usporedbi s uobičajenim poslovanjem.
3. Inovativno financiranje i izgradnja kapaciteta ključni su za razvoj i provedbu nacionalnih zakonodavstava i akcijskih planova. – Tvrtke i vlade trebale bi prihvatiti financijske mehanizme temeljene na rezultatima. Ti modaliteti potiču mjerljiva smanjenja i premošćuju jaz u financiranju koji ometa napredak u naporima za ublažavanje onečišćenja plastikom.
4. Vlade i poduzeća moraju biti odgovorni putem obveznog objavljivanja i izvještavanja. – Tvrtke se, na primjer, moraju prebaciti s objavljivanja unosa otpada (npr. „100% naše plastike se može reciklirati“) na otkrivanje količine otpada i njegove sudbine (npr. „27% naše plastike se nepravilno upravlja i završava u okolišu“).
5. Zemlje globalnog Sjevera koje izvoze svoj otpad u zemlje globalnog Juga moraju biti odgovorne za potporu razvoju infrastrukture u zemljama uvoznicama barem količinom koju godišnje izvoze.

Plastika je posvuda

Prisutnost plastike i plastičnog otpada u našem svakodnevnom životu svakom danom postaje sve vidljivija. Nažalost ne samo kroz onečišćenje u našem okolišu, već sve više i u našim tijelima. Kako istraživanja plastike napreduju, nove studije otkrivaju dalekosežne posljedice onečišćenja plastikom, uključujući prisutnost mikroplastike u ljudskoj krvi, plućima, pa čak i posteljici, te zdravstvene rizike koje predstavljaju plastični aditivi i izloženost kemikalijama. Utjecaji proizvodnje, potrošnje i odlaganja plastike na klimu, bioraznolikost i ljudsku dobrobit sve su istaknutiji.

Samo ove 2025. godine se nevjerojatnih 31,9% proizvedene i korištene plastike nepravilno zbrinjava kao otpad, te će stoga vjerojatno završiti u zraku, vodi ili tlu. To znači da će ove godine 72.052.979 tona dodatnog plastičnog otpada završit u prirodi.

Nalazi naglašavaju hitnost sistemskih promjena. Vlade, tvrtke i pojedinci moraju surađivati ​​kako bi smanjili plastični otpad, poboljšali infrastrukturu za gospodarenje otpadom i prešli na kružna rješenja koja sprječavaju da plastika uopće postane zagađenje. Dan prekoračenja plastike je znak upozorenja. Ali to je i prilika da se preispita način na koji proizvodimo, trošimo i upravljamo plastikom te da poduzmemo mjere prije nego što se kriza pogorša.

Ovaj je dan ključni podsjetnik na hitnu potrebu za rješavanjem globalne krize onečišćenja plastikom. Naglašava potrebu da nacije poboljšaju svoje sustave gospodarenja otpadom, usvoje održive prakse i potiču globalnu suradnju. Ovaj dan je i poziv svim dionicima da pojačaju svoje napore, inoviraju rješenja i posvete se održivoj budućnosti u kojoj plastični otpad više neće zasjenjivati ​​naše ekološke odgovornosti.

DOBRA HRVATSKA