Stanje svjetskih šuma 2024.: Klimatske promjene, šumski požari i nametnici prijete šumama

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je 22. srpnja 2024. svoje najnovije izvješće “Stanje svjetskih šuma”, nudeći nijansirani pogled na globalno stanje šuma.

Izvješće Stanje svjetskih šuma 2024: Inovacije u šumskom sektoru prema održivijoj budućnosti ističe ohrabrujuće trendove u smanjenju deforestacije, ali i stalne prijetnje koje šumama donose klimatske promjene, šumski požari i nametnici uz istovremeno sve veću potražnju za drvnim proizvodima. Također naglašava ulogu inovacija u postizanju održive budućnosti za sektor šumarstva. Ističe kako su inovacije u tehnologiji, politici, društvenom angažmanu i financijama ključne su za poboljšanje očuvanja, obnove i održivog korištenja šuma.

Ohrabrujući globalni trendovi deforestacije

Izvješće otkriva značajno smanjenje globalne stope krčenja šuma tijekom posljednjih desetljeća. Od 1990. do 2020. oko 420 milijuna hektara (ha) šuma pretvoreno je u druge namjene zemljišta. Međutim, godišnje stope krčenja šuma pale su s 15,8 milijuna ha između 1990. i 2002. na 10,2 milijuna ha između 2015. i 2020. Neto stopa promjene šumskog područja također se značajno smanjila, što ukazuje na pozitivan trend u naporima za očuvanje šuma.

Od 2020. šume su pokrivale približno 4,1 milijardu ha, što predstavlja 31% kopnene površine Zemlje. Ruska Federacija, Brazil, Kanada, Sjedinjene Države i Kina zajedno čine 54% globalne šumske površine. Ostali značajni doprinosi uključuju Australiju, Demokratsku Republiku Kongo, Indoneziju, Peru i Indiju, koje zajedno čine oko dvije trećine šumskog područja svijeta.

U 2020. nekoliko je zemalja zabilježilo godišnji porast šumskih površina, uključujući Kinu, Australiju, Indiju, Čile, Vijetnam, Tursku, Sjedinjene Države, Francusku, Italiju i Rumunjsku. Preliminarni podaci iz Globalne procjene šumskih resursa 2025. ukazuju na smanjenje krčenja šuma u Indoneziji od 8,4% u razdoblju 2021.-22., što je najmanje od 1990. Brazil je izvijestio o smanjenju deforestacije od 50% u regiji Legal Amazon 2023. u usporedbi s 2022. Afrika je također pokazala smanjenje godišnjih stopa deforestacije u raznim podregijama i na cijelom kontinentu između 2016.-19. i 2020.-22.

Klimatske promjene čine svjetske šume ranjivijima

Ovogodišnje izvješće o stanju svjetskih šuma navodi kako postoje dokazi koji upućuju na to da klimatske promjene čine šume osjetljivijima na stresore kao što su šumski požari i štetočine.

Intenzitet i učestalost šumskih požara se povećava, uključujući područja koja prethodno nisu bila pogođena, a požari 2023. godine oslobodili su procijenjenih 6687 megatona ugljičnog dioksida na globalnoj razini. Borealni požari prethodno su bili odgovorni za oko 10 posto globalne emisije ugljičnog dioksida. U 2021. takvi su požari dosegnuli novu najvišu razinu, uglavnom potaknutu dugotrajnom sušom koja je uzrokovala povećanje jačine požara i potrošnje goriva, te su činili gotovo jednu četvrtinu ukupnih emisija šumskih požara.

Klimatske promjene također čine šume osjetljivijima na invazivne vrste, s kukcima, štetočinama i uzročnicima bolesti koji prijete rastu i opstanku drveća. Borova nematoda već je prouzročila značajnu štetu domaćim borovim šumama u nekim zemljama u Aziji, a predviđa se da će područja Sjeverne Amerike do 2027. pretrpjeti razornu štetu zbog insekata i bolesti.

Osim toga klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju šumama zbog ekstremnih vremenskih nepogoda i porasta razine mora, što posebno ugrožava ekosustave mangrova.

Sve ove promjene čine lokalne zajednice ranjivijima na katastrofe i ugrožavaju ekološku ravnotežu šumovitih regija.

Rastuća potražnje za drvom i proizvodima od drva

Globalna proizvodnja drva, u međuvremenu, ostaje na rekordnoj razini. Nakon kratkog pada tijekom pandemije COVID-19, proizvodnja se vratila na oko 4 milijarde kubičnih metara godišnje.

Gotovo 6 milijardi ljudi koristi nedrvne šumske proizvode, a 70 posto siromašnih u svijetu oslanja se na divlje vrste za hranu, lijekove, energiju, prihod i druge svrhe. Projekcije pokazuju da bi globalna potražnja za oblovinom mogla porasti za čak 49 posto između 2020. i 2050. godine.

Brzo dekoriranje (fast deco) šteti okolišu kao i brza moda

Inovacije u šumskom sektoru za održiviju budućnost

Izvješće tvrdi da su inovacije u sektoru šumarstva ključan pokretač napretka prema postizanju ciljeva održivog razvoja. Inovacije su ključne za postizanje Agende održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja (SDG). U fokusu su SDG 9 i implicitne u svim SDG ciljevima i radnjama potrebnim za njihovo postizanje. Inovacije su također važan akcelerator transformacije poljoprivredno-prehrambenih sustava i ostvarenja tri glavna globalna cilja: (1) iskorjenjivanje gladi, nesigurnosti hrane i pothranjenosti; (2) uklanjanje siromaštva i poticanje gospodarskog i društvenog napretka za sve; i (3) održivo upravljanje i korištenje prirodnih resursa.

U Izvješću se identificira pet vrsta inovacija koje povećavaju potencijal šuma za rješavanje globalnih izazova: tehnološke, društvene, političke, institucionalne i financijske.

Primjeri uključuju:

• mogućnost umjetne inteligencije da olakša automatiziranu analizu ogromne količine postojećih i budućih podataka koje svakodnevno prikupljaju dronovi, sateliti i svemirske postaje;
• usvajanje masovnog drva i drugih inovacija na bazi drva koje mogu zamijeniti proizvode temeljene na fosilima u građevinskom sektoru;
• politike usmjerene na uključivanje žena, mladih i autohtonih naroda u razvoj lokalno vođenih rješenja;
• i inovacije u financiranju javnog i privatnog sektora kako bi se povećala vrijednost stojećih šuma.

Uključivi pristupi i odgovorno skaliranje inovacija ključni su za osiguravanje pravičnih koristi i učinkovitog gospodarenja šumama.

DOBRA HRVATSKA