Novi podaci Eurostata pokazuju da je EU 2023. godine generirala gotovo 80 milijuna tona ambalažnog otpada ili 177,8 kg po stanovniku. To predstavlja smanjenje od 8,7 kg po stanovniku u usporedbi s 2022. godinom. No u odnosu na 2013. godinu to je povećanje od 21,2 kg po stanovniku.
Izvješće kategorizira ambalažni otpad kao bilo koji materijal koji se koristi za držanje, rukovanje, isporuku ili prezentiranje robe. To uključuje predmete poput staklenih boca, plastičnih spremnika, aluminijskih limenki, omota za hranu, drvenih paleta i bačvi.
Od ukupnog ambalažnog otpada, 40,4 posto potječe od papira i kartona. Slijede plastika (19,8 posto), staklo (18,8 posto), drvo (15,8 posto), metal (4,9 posto) i „ostala ambalaža“ (0,2 posto).
Belgija prednjači u recikliranju
U 2023. godini sedam zemalja EU-a ispunilo je cilj za 2030. godinu, a to je recikliranje najmanje 70 posto cjelokupnog ambalažnog otpada: Belgija (79,7%), Nizozemska (75,8%), Italija (75,6%), Češka (74,8%), Slovenija (73,6%), Slovačka (71,9%) i Španjolska (70,5%). Dodatnih 13 zemalja približavalo se cilju od 70% sa stopama recikliranja iznad 60%. Najznačajnije su Cipar (podaci iz 2022.), Njemačka, Francuska, Estonija i Švedska koje su prijavile stope recikliranja između 68,5% i 69,5%.
Belgija je prednjačila s impresivnom stopom od 79,7 posto, vjerojatno predvođena sustavom prikupljanja otpada „plati koliko baciš“ osmišljenim kako bi potaknuo stanovnike na recikliranje. Shema, koja postoji od 1995. godine, naplaćuje kućanstvima na temelju količine miješanog ili preostalog otpada koji proizvode. Cijena varira ovisno o području, a stanovnici Flandrije plaćaju oko 23 centa po kilogramu kućnog otpada. Postoji i dobrovoljni sustav povrata i pologa za specifičnu ambalažu za višekratnu upotrebu, poput staklenih boca za pića i industrijskih spremnika.
Nizozemska je bila druga sa stopom recikliranja otpada od 75,8 posto, a slijede Italija (75,6 posto), Češka (74,8 posto), Slovenija (73,6 posto), Slovačka (71,9 posto) i Španjolska (70,5 posto).
Na drugom kraju ljestvice, 4 zemlje prijavile su ukupne stope recikliranja ambalaže manje od 50% u 2023. To su bile Rumunjska (37,3%; podaci za 2022.), Mađarska (42,8%), Malta (44,4%) i Grčka (48,0%).
Europski parlament tvrdi da su zemlje s niskim BDP-om povijesno imale niske stope recikliranja, budući da razvoj učinkovitog gospodarenja otpadom i kapaciteta za obradu koji su „ekonomski i ekološki održivi“ ostaje „izazov“.
Proizvodnja i recikliranje ambalažnog otpada u EU
„Općenito, EU polako pokazuje napredak prema većem recikliranju i manjem odlaganju otpada“, navodi EEA. „Ipak, postizanje ciljeva EU-a u vezi s otpadom zahtijeva značajan napor . Proizvode koji se ne mogu reciklirati treba postupno ukinuti, a otpad treba prikupljati odvojeno kako bi se mogao reciklirati.“
Velike količine ambalažnog otpada EU i dalje se izvoze, uglavnom radi recikliranja. To izaziva zabrinutost zbog pogoršanja onečišćenja u siromašnijim zemljama.
U 2023. godini zemlje EU-a generirale su između 80,9 kg po stanovniku u Bugarskoj (podaci iz 2022.) i 223,1 kg po stanovniku u Irskoj. U 15 zemalja EU-a generirano je 150 kg ili više ambalažnog otpada po stanovniku
Najmanje količine recikliranog ambalažnog otpada po stanovniku prijavile su Hrvatska (42,3 kg), Bugarska (47,2 kg) i Rumunjska (48,5 kg) (sve 3 zemlje: podaci iz 2022.). Bugarska i Hrvatska su ujedno i dvije zemlje koje proizvode najmanje ambalažnog otpada po stanovniku među zemljama EU.
Izvor: euronews.green i Eurostat
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.