Glas građana o klimi: 80% ljudi diljem svijeta želi snažnije klimatske mjere od svojih vlada

Glas građana o klimi (People’s Climate Vote) je najveće svjetsko samostalno ispitivanje javnog mnijenja o klimatskim promjenama. Ove 2024. godine je više od 73.000 ljudi koji govore 87 različitih jezika u 77 zemalja dobilo 15 pitanja o klimatskim promjenama. Pitanja su osmišljena da pomognu razumjeti kako ljudi doživljavaju utjecaje klimatskih promjena i kako žele da svjetski čelnici reagiraju. Ispitanih 77 zemalja predstavlja 87% svjetske populacije.

Glas građana o klimi 2024. drugo je takvo ispitivanje koje su proveli Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Sveučilište Oxford. Prvo ispitivanje građana o klimi održano je 2021. Tada je anketirano 1,2 milijuna ljudi u 50 zemalja.

Budući da ovogodišnje ispitivanje javnog mnijenja predstavlja 87% svjetske populacije, razumijevanje načina na koji građani razmišljaju o klimatskim promjenama važnije je nego ikada. Rezultati ispitivanja mogu pomoći donositeljima odluka da se lakše snađu u ovom izazovnom kontekstu.

Rezultati ispitivanja 2024.

Rezultati ispitivanja Glas građana o klimi 2024. dolaze u vrijeme brojnih izazova. Znanstvenici upozoravaju da se klimatske promjene ubravaju brže od očekivanog, dok globalne razine emisija stakleničkih plinova nastavljaju rasti. Istovremeno, svijet se suočava s krizama na više frontova, od sukoba do rastućih nejednakosti.

• 86% ispitanika želi da njihove zemlje ostave po strani geopolitičke razlike i rade zajedno na klimatskim promjenama. Razmjeri konsenzusa posebno su upečatljivi u sadašnjem globalnom kontekstu povećanih sukoba.
• 72% ljudi u svijetu reklo je da želi da njihova zemlja brzo pređe s fosilnih goriva na čistu energiju.
• 84% ljudi u najvećim svjetskim gospodarstvima, G20, reklo je da bi zemlje trebale surađivati ​​u borbi protiv klime.
• 43% ljudi diljem svijeta smatra da su se ekstremni vremenski uvjeti pogoršali.
• 78% ljudi želi više zaštite za ljude koji su izloženi riziku od ekstremnih vremenskih uvjeta.
• 79% ljudi želi da bogatije zemlje pomognu siromašnijim zemljama da se prilagode.
• 81% ljudi želi da njihova zemlja učini više, poput npr. sadnje drveća i zaštite prirode.

Najveći emiteri podupiru jaču klimatsku akciju

Istraživanje je otkrilo potporu jačoj klimatskoj akciji u 20 najvećih svjetskih emitera stakleničkih plinova, s većinom od 66% ljudi u Sjedinjenim Državama i Rusiji, 67% u Njemačkoj, 73% u Kini, 77% u Južnoj Africi i Indiji, 85% u Brazilu, 88% u Iranu i do 93% u Italiji.

U pet velikih emitera (Australija, Kanada, Francuska, Njemačka i Sjedinjene Američke Države) žene su bile više za jačanje obveza svoje zemlje, i to za 10 do 17 postotnih bodova. Taj je jaz bio najveći u Njemačkoj, gdje je bilo 17 postotnih bodova vjerojatnije da će žene željeti više klimatskih mjera nego muškarci (75% prema 58%).

Postupno ukidanje fosilnih goriva

Osim širokog poziva na hrabrije klimatske akcije, istraživanje pokazuje potporu globalne većine od 72% u korist brzog prijelaza s fosilnih goriva. To vrijedi za zemlje među prvih 10 najvećih proizvođača nafte, ugljena ili plina. Građani u 9 od 10 zemalja s najvećim svjetskim proizvođačima nafte rekli su da žele brzo preći s fosilnih goriva na čistu energiju. To uključuje većinu u rasponu od 89% u Nigeriji do 54% ljudi u Sjedinjenim Državama.

Samo 7% ljudi u svijetu reklo je da njihova zemlja uopće ne bi trebala tranziciju.

Klimatska tjeskoba

Ljudi diljem svijeta izvijestili su da razmišljaju o klimatskim promjenama. Globalno, 56% ispitanika je reklo da o tome razmišlja redovito, tj. svakodnevno ili tjedno, uključujući oko 63% onih u najmanje razvijenim zemljama.

Više od polovice ljudi na globalnoj razini izjavilo je da su više zabrinuti zbog klimatskih promjena nego prošle godine (53%). Pri tom su zabrinutiji oni u najmanje razvijenim zemljama (59%). U devet ispitanih malih otočnih država u razvoju, prosječno je čak 71% ispitanih izjavilo da su zabrinutiji zbog klimatskih promjena nego prošle godine.

Čak 69% ljudi diljem svijeta izjavilo je da su na njihove velike odluke, poput toga gdje će živjeti ili raditi, utjecale klimatske promjene. Udio tako pogođenih bio je viši u manje razvijenim zemljama (74%), ali znatno niži u zapadnoj i sjevernoj Europi (52%) i Sjevernoj Americi (42%).

Uključivanje marginaliziranih glasova

Ovogodišnje glasanje o klimi nastojalo je u ispitivanje uključiti i glasove ljudi iz skupina koje je tradicionalno najteže ispitati. Pa tako npr., ljudi u devet od 77 ispitanih zemalja nikada prije nisu bili anketirani o klimatskim promjenama.

Preko 10% anketiranih su ljudi koji nikada nisu išli u školu. Veliki dio njih bile su žene starije od 60 godina bez ikakve škole. To su neke od najteže dostupnih skupina za anketiranje.

Građani podržavaju hrabre klimatske akcije

“Ovi su rezultati neporeciv dokaz da ljudi posvuda podržavaju hrabre klimatske akcije”, istaknula je Cassie Flynn, globalna direktorica klimatskih promjena za UNDP. Ona vjeruje da bi istraživanje trebalo informirati sljedeći krug obveza Pariškog sporazuma, o kojem će svjetski čelnici odlučiti 2025. godine. “Sljedeće dvije godine predstavljaju jednu od najboljih prilika koje imamo kao međunarodna zajednica da osiguramo da zatopljenje ostane ispod 1,5°C”, dodala je Cassie Flynn.

Putem svoje inicijative Climate Promise, UNDP ima za cilj podržati kreatore politika u povećanju njihovih ambicija u pogledu klime i uspješnom provođenju njihovih akcijskih planova. Ključni ciljevi za 2030. uključuju smanjenje emisije stakleničkih plinova, postupno ukidanje fosilnih goriva, utrostručenje opskrbe obnovljivom energijom i sprječavanje krčenja šuma.

Preuzmite cijelo izvješće People’s Climate Vote.

DOBRA HRVATSKA