Izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) pod nazivom Budućnost koju biramo objavljeno je 9. prosinca 2025. tijekom sedmog zasjedanja Skupštine UN-a o okolišu u Nairobiju. Dubinski je to pogled na stanje globalnog okoliša, koji obuhvaća sve, od zdravlja koraljnih grebena do stanja ozonskog omotača.
Ova do sad najopsežnija procjena globalnog okoliša otkriva da ulaganje u stabilnu klimu, zdravu prirodu i zemljište te planet bez onečišćenja može donijeti trilijune dodatnog globalnog BDP-a, spriječiti milijune smrti i izvući stotine milijuna ljudi iz siromaštva i gladi.
- Degradacija okoliša odnosi milijune života i košta trilijune godišnje
- Uobičajeno poslovanje dovest će do još većih utjecaja, ugrožavajući nacionalni prosperitet
- Globalni ekološki pregled ukazuje na godišnju dobit od najmanje 20 bilijuna američkih dolara od transformacije pet ključnih sustava
Publikacija Globalni pregled okoliša, sedmo izdanje: Budućnost koju biramo (GEO-7) rezultat je rada 287 multidisciplinarnih znanstvenika iz 82 zemlje. Pokrenuta 1997. godine, serija GEO nudi neusporediv pogled na stanje prirodnog svijeta i pruža kreatorima politika nacrt za stvaranje zdravijeg planeta.
Novo 7. izvješće UNEP-a pokazuje da klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, degradacija zemljišta, dezertifikacija te zagađenje i otpad uzimaju veliki danak planetu, ljudima i gospodarstvima te već koštaju trilijune dolara svake godine. Nastavljanje trenutnih obrazaca i razvojnih puteva samo će povećati taj danak.
Rastuća degradacija
Oslanjajući se na više izvora, izvješće detaljno iznosi trenutne i buduće posljedice modela razvoja po načelu uobičajenog poslovanja.
- Emisije stakleničkih plinova povećavale su se za 1,5 posto svake godine od 1990. godine, dosegnuvši novi vrhunac 2024. godine – porast globalnih temperatura i intenziviranje klimatskih utjecaja. Troškovi ekstremnih vremenskih događaja pripisanih klimatskim promjenama u posljednjih 20 godina procjenjuju se na 143 milijarde američkih dolara godišnje.
- Procjenjuje se da je između 20 i 40 posto kopnene površine diljem svijeta degradirano, što utječe na više od tri milijarde ljudi, dok je milijun od procijenjenih osam milijuna vrsta ugrožen izumiranjem.
- Devet milijuna smrtnih slučajeva godišnje se pripisuje nekom obliku onečišćenja. Ekonomski trošak štete po zdravlje samo od onečišćenja zraka iznosio je oko 8,1 bilijun američkih dolara u 2019. – ili oko 6,1 posto globalnog BDP-a.
Stanje okoliša će se dramatično pogoršati ako svijet nastavi pokretati gospodarstva po uobičajenom modelu.
- Prosječni globalni porast temperature vjerojatno će premašiti 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine početkom 2030-ih, premašiti 2,0 °C do 2040-ih i nastaviti rasti.
- Na ovom putu, klimatske promjene bi smanjile godišnji globalni BDP za 4 posto do 2050. i 20 posto do kraja stoljeća.
- Očekuje se da će degradacija zemljišta nastaviti sadašnjim tempom, pri čemu svijet godišnje gubi plodno i produktivno zemljište veličine Kolumbije ili Etiopije – u vrijeme kada bi klimatske promjene mogle smanjiti dostupnost hrane po osobi za 3,4 posto do 2050. godine.
- Osam milijardi tona plastičnog otpada koji zagađuje planet nastavit će se gomilati, povećavajući procijenjene ekonomske gubitke povezane sa zdravljem od 1,5 bilijuna američkih dolara godišnje koji se mogu pripisati izloženosti otrovnim kemikalijama u plastici.
Iako su mnogi nalazi iz GEO-7 zabrinjavajući u izvješću se ističe da čovječanstvo još uvijek može poništiti desetljeća štete na okolišu i stvoriti održiviju budućnost za milijarde ljudi.
Potrebna je brza i odlučna akcija
Pristupi transformaciji sustava gospodarstva i financija, materijala i otpada, energije, hrane i okoliša koji uključuju društvo i vladu u cjelini donijeli bi globalne makroekonomske koristi koje bi mogle doseći 20 bilijuna američkih dolara godišnje do 2070. i nastaviti rasti.
Ključni faktor koji omogućuje ovaj pristup je prelazak s BDP-a na pokazatelje koji također prate ljudski i prirodni kapital ali i potiču gospodarstva u prelasku na kružnost, dekarbonizaciju energetskog sustava, održivu poljoprivredu, obnovu ekosustava i drugo.
„Globalni pregled okoliša postavlja jednostavan izbor za čovječanstvo: nastaviti putem prema budućnosti devastiranoj klimatskim promjenama, smanjenjem prirode, degradiranim zemljištem i zagađenim zrakom ili promijeniti smjer kako bi se osigurao zdrav planet, zdravi ljudi i zdrava gospodarstva. Ovo uopće nije izbor“, rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a.
„I ne zaboravimo da je svijet već postigao toliki napredak: od globalnih sporazuma koji obuhvaćaju klimatske promjene, prirodu, zemljište i bioraznolikost te zagađenje i otpad, do stvarnih promjena u procvatu industrije obnovljivih izvora energije, globalne pokrivenosti zaštićenih područja i postupnog ukidanja otrovnih kemikalija“, dodala je. „Pozivam sve nacije da grade na ovom napretku, ulažu u zdravlje planeta i usmjeravaju svoja gospodarstva prema uspješnoj, održivoj budućnosti.“
Bolji put
Izvješće predstavlja dva puta transformacije, promatrajući promjene u ponašanju kako bi se smanjio naglasak na potrošnju materijala i promjene u kojima se svijet prvenstveno oslanja na tehnološki razvoj i povećanje učinkovitosti.
Putovi transformacije predviđaju da će se globalne makroekonomske koristi početi pojavljivati 2050. godine, rasti na 20 bilijuna američkih dolara godišnje do 2070. godine, a nakon toga naglo rasti na 100 bilijuna američkih dolara godišnje. Putovi predviđaju smanjenu izloženost klimatskim rizicima, smanjeni gubitak bioraznolikosti do 2030. godine i povećanje prirodnih područja.
Devet milijuna preuranjenih smrti može se izbjeći do 2050. godine mjerama poput smanjenja onečišćenja zraka. Do 2050. godine gotovo 200 milijuna ljudi moglo bi se izvući iz pothranjenosti, a preko 100 milijuna ljudi iz ekstremnog siromaštva.
Za postizanje neto nulte emisije do 2050. i osiguranje odgovarajućeg financiranja za očuvanje i obnovu bioraznolikosti, potrebna su godišnja ulaganja od oko 8 bilijuna američkih dolara do 2050. Međutim, cijena nedjelovanja daleko je veća.
Sveobuhvatne transformacije
Slijeđenje putova transformacije zahtijevalo bi sveobuhvatne promjene u pet ključnih područja. Izvješće navodi preporučene mjere za svako područje:
- Gospodarstvo i financije: Prijeći s BDP-a na sveobuhvatne i uključive metrike bogatstva; odrediti cijene pozitivnih i negativnih eksternalija kako bi se roba ispravno vrednovala; te postupno ukinuti i prenamijeniti subvencije, poreze i poticaje koji negativno utječu na prirodu.
- Materijali i otpad: Provesti kružni dizajn proizvoda, transparentnost i sljedivost proizvoda, komponenti i materijala; preusmjeriti ulaganja prema kružnim i regenerativnim poslovnim modelima; te promijeniti obrasce potrošnje prema kružnosti promjenom načina razmišljanja.
- Energija: Dekarbonizirati opskrbu energijom; povećati energetsku učinkovitost; podržati društvenu i ekološku održivost u ključnim lancima vrijednosti minerala; te riješiti problem pristupa energiji i energetskog siromaštva.
- Prehrambeni sustavi: Prelazak na zdravu i održivu prehranu; poboljšanje kružnosti i učinkovitosti proizvodnje; te smanjenje gubitka i otpada hrane.
- Okoliš: Ubrzati očuvanje i obnovu bioraznolikosti i ekosustava; podržati prilagodbu klimatskim promjenama i otpornost, oslanjajući se na rješenja temeljena na prirodi; te provoditi strategije ublažavanja klimatskih promjena.
Izvješće poziva na paralelni zajednički razvoj i zajedničku provedbu takvih rješenja. Razmatranje različitih sustava znanja, posebno autohtonog znanja i lokalnog znanja, ključno je za pravedne tranzicije koje se bave i održivošću okoliša i dobrobiti ljudi.
Pozivaju se vlade, nevladine i multilateralne organizacije, privatni sektor, civilno društvo, akademska zajednica, strukovne organizacije, javnost i autohtoni narodi da priznaju hitnost globalne ekološke krize. Da nadograde napredak postignut u posljednjim desetljećima te surađuju u zajedničkom osmišljavanju i provedbi integriranih politika, strategija i akcija kako bi se osigurala bolja budućnost za sve.
Izvor: UNEP
