Švicarska tvrtka za praćenje onečišćenja zraka, IQAir, je danas (24.3.2026.) objavila svoje Izvješće o kvaliteti zraka u svijetu za 2025. Ovo je 8. godišnje Izviješće, a nudi sveobuhvatnu analizu podataka o globalnom onečišćenju zraka i ističe trajne zdravstvene rizike, nove regionalne trendove i kritične nedostatke u praćenju diljem svijeta.
Za ovogodišnje izvješće, IQAir je analizirao podatke s mjernih postaja iz 9446 grada u 143 zemlje, regije i teritorija. U odnosu na prošlu godinu dodano je 12 zemalja i teritorija, od kojih se sedam prvi put pojavljuje u skupu podataka. Povećanje doprinosa podataka iz zapadne Azije u 2025. godini, posebno uključivanje Irana, Sirije i Jordana, rezultiralo je povećanjem broja obuhvaćenih gradova za 33%. Iako je ova regija i dalje najmanje zastupljena i povijesno je nedovoljno praćena, ovaj rast označava ključan korak prema zatvaranju globalnih praznina u podacima.
Završetak globalnog programa praćenja kvalitete zraka američkog State Departmenta u veleposlanstvima i konzulatima u ožujku 2025. uzrokovao je da milijuni ljudi izgube pristup podacima o kvaliteti zraka. Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) izvijestio je da su napori praćenja u 44 zemlje oslabljeni, a šest ih je ostalo bez ikakvog praćenja.
Kako bi se istražili povijesni trendovi kvalitete zraka po gradovima, državama i regijama, web stranica IQAir sadrži interaktivnu kartu koja prikazuje godišnje koncentracije u gradovima i globalne rang-liste kvalitete zraka za 9446 gradova uključenih u Izvješće. IQAir je posvećen poticanju angažmana, razmjene znanja i kolektivnog djelovanja među vladama, edukatorima, istraživačima, neprofitnim organizacijama, tvrtkama i javnošću kako bi se promovirala svijest o kvaliteti zraka. Cilj je omogućiti informirane rasprave i pokrenuti akcije koje poboljšavaju kvalitetu zraka i štite dobrobit zajednica diljem svijeta.
Svijest o opasnosima onečišćenja zraka
Iako se onečišćenje zraka dugo prepoznavalo kao trajna opasnost, 2025. godina označila je prekretnicu jer su međunarodne institucije konačno uzdigle krizu u prvi plan globalnog dnevnog reda. Ovu promjenu naglasilo je Izvješće o globalnim rizicima Svjetskog ekonomskog foruma za 2025. godinu, koje je prvi put posvetilo poseban odjeljak onečišćujućim tvarima zraka i rangiralo to pitanje kao globalni rizik najviše razine. Uz ova ekonomska upozorenja, Opća skupština Ujedinjenih naroda formalno je kategorizirala onečišćenje zraka kao glavni faktor rizika za nezarazne bolesti, uključujući srčane bolesti, moždani udar i rak. Kako bi se operacionalizirali ovi ciljevi, Svjetska zdravstvena skupština odobrila je značajan plan za prepolovljenje broja smrtnih slučajeva od onečišćenja zraka do 2040. godine.
Međutim, prevođenje ovog globalnog konsenzusa u mjerljiv utjecaj ostaje izazov jer se povećava nestabilnost okoliša. Šumski požari, potaknuti klimatskim promjenama, odigrali su glavnu ulogu u degradaciji globalne kvalitete zraka 2025. godine.
Ključni nalazi Izvješća o svjetskoj kvaliteti zraka za 2025.
Uspoređujući ovogodišnje izvješće s prethodnom godinom, 54 zemlje zabilježile su porast prosječne godišnje vrijednosti PM2.5, 75 ih je zabilježilo pad, dvije su ostale nepromijenjene, a 12 ih je novo predstavljeno u ovogodišnjem skupu podataka.
- Samo 14% svjetskih gradova ispunilo je godišnju smjernicu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za PM2.5 od 5 µg/m³, što je pad u odnosu na 17% prethodne godine.
- Samo trinaest zemalja/teritorija ispunilo je smjernice WHO-a za godišnji prosjek PM2.5: Francuska Polinezija, Portoriko, Američki Djevičanski otoci, Barbados, Nova Kaledonija, Island, Bermuda, Réunion, Andora, Australija, Grenada, Panama, Estonija.
- 130 od 143 zemlje/teritorija (91%) premašilo je prosječnu godišnju preporučenu vrijednost PM2.5 WHO-a.
- Pet najzagađenijih zemalja bile su Pakistan (67,3 µg/m³), Bangladeš (66,1 µg/m³), Tadžikistan (57,3 µg/m³), Čad (53,6 µg/m³) i Demokratska Republika Kongo (50,2 µg/m³).
- Loni u Indiji bio je najzagađeniji grad, s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od 112,5 µg/m³, što je povećanje od gotovo 23% u odnosu na 2024. godinu i više od 22 puta više od smjernica WHO-a.
- Nieuwoudtville u Južnoj Africi bio je najčišći grad na svijetu, s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od 1,0 µg/m³.
- 25 najzagađenijih gradova na svijetu nalazi se u Indiji, Pakistanu i Kini, a u Indiji se nalaze tri od četiri najzagađenija grada.
- Najzagađeniji veći američki grad bio je El Paso u Teksasu. Jugoistočni Los Angeles u Kaliforniji bio je najzagađenija regija u Sjedinjenim Državama. Seattle u Washingtonu bio je najčišći veći američki grad.
- 2025. godina bila je druga godina zaredom u kojoj nijedan grad u istočnoj Aziji nije ispunio smjernice WHO-a za PM2.5. Obrasci onečišćenja u Kini ukazuju na pomak povišenih koncentracija prema zapadu.
- Europa je 2025. godine zabilježila miješane trendove onečišćenja zraka, pri čemu je 23 zemlje zabilježilo više koncentracije PM2.5, a 18 ih je zabilježilo pad, dok su zimsko izgaranje drva, ljetni dim od kanadskih šumskih požara i saharska prašina pogoršali sezonsko onečišćenje.
- U Latinskoj Americi i Karibima trendovi kvalitete zraka bili su uglavnom pozitivni: 208 gradova zabilježilo je smanjenje prosječnih godišnjih koncentracija PM2.5, 95 povećanje, devet je ostalo nepromijenjeno, a dodano je 13 novih gradova.
- Oceanija je ostala jedna od najčišćih regija na svijetu, sa 61% gradova koji ispunjavaju smjernice WHO-a, iako je rekordna hladnoća u Novom Južnom Walesu u Australiji u lipnju 2025. dovela do sezonskih porasta PM2.5.
Šumski požari, pojačani klimatskim promjenama , odigrali su glavnu ulogu u pogoršanju globalne kvalitete zraka u 2025. Rekordne emisije biomase iz Europe i Kanade pridonijele su otprilike 1380 megatona ugljika. Diljem Europe, 23 zemlje zabilježile su porast prosječnih godišnjih koncentracija PM2.5, 18 ih je zabilježilo pad, a jedna je novododana. Švicarska i Grčka zabilježile su porast veći od 30% zbog prekograničnog dima od šumskih požara iz Sjeverne Amerike i saharske prašine iz Afrike. Malta je zabilježila najveći pad od gotovo 24%.
Podaci koje daje izviješće između ostalog su i podsjetnik da održavanje čistog zraka zahtijeva aktivno upravljanje i proaktivnu strategiju. Održavanje čistog zraka dugoročna je predanost postupnom poboljšanju, a ne postignuti pojedinačni politički cilj ili postignuta godišnja ciljana koncentracija.
Izvor: IQAir
