Evaluacija Direktive o nacionalnim obvezama smanjenja emisija (NEC), objavljena danas, 1. prosinca 2025., potvrđuje učinkovito smanjenje onečišćenja zraka. Međutim, izazovi ostaju, jer neke države članice nisu na putu da ispune sve ciljeve.
„Ulaganje u čisti zrak ulaže u našu otpornost i konkurentnost. Politike za smanjenje onečišćenja zraka stvorile su koristi koje uvelike nadmašuju njihove troškove. Svaki euro potrošen za čisti zrak generira najmanje četiri puta veće koristi.“
Politika EU-a za smanjenje onečišćenja zraka daje solidne rezultate. Kvaliteta zraka stalno se poboljšavala tijekom posljednjih desetljeća, a EU je na putu da do 2030. smanji utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje za više od 55 % u usporedbi s 2005. godinom.
Jessika Roswall, povjerenica za okoliš, otpornost na vode i konkurentno kružno gospodarstvo, uoči Foruma o čistom zraku u Bonnu
Direktiva NEC, od 2016. godine, postavlja postotne obveze smanjenja onečišćujućih tvari u zrak za svaku državu članicu, zahtijeva od njih da uvedu politike i mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak te prati napredak. Njezina je svrha smanjiti emisije štetnih onečišćujućih tvari u zrak na koordiniran i isplativ način, štiteći zdravlje, ekosustave i kvalitetu života diljem EU.
U evaluaciji se procijenilo smanjuje li Direktiva NEC učinkovito onečišćenje zraka u EU. Je li usklađena sa širim djelovanjem EU u području klime, energetike i prometa. Jesu li njezini ciljevi i dalje relevantni. I konačno kako podržava postizanje standarda kvalitete zraka.
Jasno odvajanje od gospodarskog rasta
Emisije pet glavnih onečišćujućih tvari zraka (sumporov dioksid (SO2), fine čestice (PM2.5), dušikovi oksidi (NOx), hlapljivi organski spojevi koji nisu metani i amonijak (NH3) stalno su se smanjivale u EU tijekom razdoblja evaluacije, dok je gospodarstvo raslo.
Onečišćenje zraka i dalje je najveći rizik za zdravlje Europljana
To ukazuje na uspješno razdvajanje gospodarske aktivnosti i onečišćenja zraka. Tijekom posljednja dva desetljeća, emisije sumpornog dioksida zabilježile su najznačajnije smanjenje (85% u usporedbi s 2005.), dok su smanjenja amonijaka bila skromnija (-17% u istom razdoblju).
Do 2023. države članice ispunile su više od 90% svojih obveza smanjenja emisija, a 19 država članica ispunilo je povezane obveze za sve onečišćujuće tvari. Direktiva NEC pridonijela je tim postignućima, uz direktive o kvaliteti okolnog zraka, zakonodavstvo o klimi i energetici, prometne akcije i pravila o industrijskim emisijama, između ostalog.
Direktiva NEC igra ključnu ulogu u okviru politike EU-a o čistom zraku. Omogućuje razvoj sveobuhvatnih pregleda emisija iz svih izvora i postavlja ograničenja nacionalnih emisija. Ovaj pristup daje državama članicama fleksibilnost u razvoju politika i mjera koje učinkovito rješavaju emisije, prilagođene njihovim specifičnim kontekstima i prioritetima.
Evaluacija pokazuje da koristi politike čistog zraka, vrijedne najmanje 372 milijarde eura u razdoblju od 2016. do 2025., premašuju troškove smanjenja onečišćenja za najmanje 4 prema 1.
Preostali izazovi i sljedeći koraci
Unatoč općem napretku, neki izazovi i dalje postoje. Osam država članica ne ispunjava jednu ili više obveza smanjenja koje su trebale biti ispunjene do 2020. godine, a nekoliko ih se moglo suočiti s poteškoćama u ispunjavanju svojih obveza za 2030. Postizanje tih obveza zahtijevat će kontinuirane napore i blisku koordinaciju među područjima politike kako bi se osiguralo daljnje smanjenje onečišćujućih tvari u zraku.
U međuvremenu, 95% urbanih Europljana i dalje je izloženo koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prema izvješću koje je danas objavila Europska agencija za okoliš.
U 2023. godini 182.000 prijevremenih smrti pripisano je izloženosti PM 2,5 česticama, što je 57% manje nego u 2005. godini.
Izvor: Europska komisija
