Najnovija procjena Europske agencije za okoliš (EEA), objavljena 10. prosinca 2024., ističe kako je onečišćenje zraka i dalje najveći rizik za zdravlje Europljana.
Skoro 240.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europskoj uniji se može pripisati izloženosti finim česticama, ključnom onečišćivaču zraka. Alarmantan je to nalaz procjene utjecaja na zdravlje EEA objavljene isti dan kada i nova pravila EU-a o kvaliteti zraka stupaju na snagu.
Najnoviji podaci EEA potvrđuju da su Europljani i dalje izloženi koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku znatno iznad preporučenih razina Svjetske zdravstvene organizacije. Odvojena procjena također je pokazala da je gotovo tri četvrtine europskih ekosustava izloženo štetnim razinama onečišćenja zraka.
Značajan dio europskog stanovništva živi u gradovima u kojima se redovito premašuju EU standardi kvalitete zraka za zaštitu ljudskog zdravlja. Stoga onečišćenje zraka i dalje ima značajan utjecaj na zdravlje Europljana, osobito u urbanim područjima. Ovi utjecaji na zdravlje uzrokuju ekonomske troškove. Skraćuju živote, povećavaju medicinske troškove i smanjuju produktivnost zbog izgubljenih radnih dana. Zagađivači s najozbiljnijim utjecajem na ljudsko zdravlje su čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon.
Trend smanjenja izloženosti onečišćenja zraka
Ohrabruje da je posljednjih godina uočen trend smanjenja izloženosti onečišćenja zraka. Između 2005. i 2022. broj smrtnih slučajeva u EU- u koji se mogu pripisati finim česticama ili PM 2,5 pao je za 45%, ostajući na pravom putu za postizanje cilja smanjenja od 55% navedenog u akcijskom planu EU za nulto zagađenje za 2030. godinu.
No, iako se izloženosti Europljana trima ključnim zagađivačima zraka (fine čestice, dušikov dioksid i ozon) smanjuje, onečišćenje zraka i dalje je najveći rizik za zdravlje. Slijede ga drugi čimbenici kao što su izloženost buci, kemikalijama i toplinskim valovima, uzrokujući kronične bolesti i pripisive smrti, osobito u gradovima i urbanim sredinama.
Prema najnovijim procjenama EEA-e:
- najmanje 239.000 smrtnih slučajeva u EU 2022. može se pripisati izloženosti onečišćenju finim česticama (PM 2,5) iznad preporučene koncentracije WHO-a od 5 µg/m3.
- 70.000 smrtnih slučajeva može se pripisati izloženosti onečišćenju ozonom (O3), a
- 48.000 smrtnih slučajeva izloženosti onečišćenju dušikovim dioksidom (NO2).
Ovi smrtni slučajevi mogli su se izbjeći ispunjavanjem smjernica WHO-a u 2022.
Osim preuranjene smrti, značajni su i učinci življenja s bolestima povezanim sa zagađenjem zraka. Od vitalne je važnosti da se ovi utjecaji uzmu u obzir pri procjeni ukupnog zdravstvenog opterećenja onečišćenja zraka, kao i koristi koje bi proizašle iz čišćeg zraka u Europi, kaže se u brifingu EEA.
Onečišćenje zraka u Hrvatskoj
Za Hrvatsku se procjenjuje da je stopa smrti koje se mogu pripisati dugotrajnoj izloženosti finim česticama (broj preuranjenih smrti na 100.000 stanovnika tijekom 30 godina) smanjena za 40 % između 2005. i 2022. (s 235 na 141), što je rezultiralo s 3800 (95% CI: 2900-4200) smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati 2022.
Osim toga gubici prinosa usjeva zbog izloženosti ozonu na nacionalnoj razini 2022. procijenjeni su na 1,49% gubitka prinosa pšenice i 4,96% gubitka prinosa krumpira. To predstavlja ekonomski gubitak od približno 2,9 milijuna eura za pšenicu i 1,1 milijun eura za krumpir.
Onečišćenje zraka u Hrvatskoj 2013.-2022.
Provjerite i informacije za druge EU zemlje, uključujući informacije o utjecajima na zdravlje i ekosustav na nacionalnoj razini.
Utjecaj onečišćenja zraka na prirodu
Zagađenje zraka također negativno utječe na našu prirodu. Zasebni EEA brifing Utjecaj onečišćenja zraka na ekosustave u Europi, razmatra kako je vegetacija izložena ključnim zagađivačima zraka i kako se to prevodi u prinose usjeva i ekonomske gubitke.
U brifingu EEA navodi se da dušik u zraku, koji se taloži u ekosustavima, povećava opterećenje hranjivim tvarima (eutrofikacija) što dovodi do promjena u strukturi i funkciji ekosustava (promjene u biljnim vrstama koje mogu rasti na nekom području). Naime, 73% ekosustava u EU bilo je iznad kritičnih opterećenja za eutrofikaciju 2022.
Akcijski plan nultog onečišćenja uključuje cilj smanjenja područja ekosustava u kojima taloženje dušika premašuje kritična opterećenja za 25% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2005. Trenutačno je malo vjerojatno da će taj cilj biti ispunjen jer je pao za 13% između 2005. i 2022.
Također, otprilike jedna trećina europskog poljoprivrednog zemljišta bila je izložena koncentracijama prizemnog ozona iznad granične vrijednosti postavljene za zaštitu vegetacije prema pravilima EU-a. To je rezultiralo oštećenjem usjeva, smanjenim prinosima i procijenjenim ekonomskim gubicima od najmanje 2 milijarde eura. Ozon oštećuje šume i biljke smanjujući stope rasta, smanjujući prinose i utječući na biološku raznolikost. Godine 2022. 62% ukupne površine šuma u 32 zemlje članice EGP-a premašilo je kritične razine postavljene za zaštitu šuma od ozona. Značajno smanjenje emisija sumpornog dioksida (SO2) tijekom posljednjih desetljeća uglavnom je riješilo problem zakiseljavanja.
Na snazi su nova pravila EU o kvaliteti zraka
Revidirana Direktiva o kvaliteti zraka u okolišu, Direktiva (EU) 2024/2881, stupila je na snagu 10. prosinca 2024., nakon usvajanja 23. listopada 2024. Direktiva uvodi nove standarde kvalitete zraka koje treba postići do 2030., a koji su bliže preporukama SZO-a i obvezu praćenja dodatnih zagađivača kao što su ultrafine čestice, crni ugljik i amonijak. Time Direktiva podupire daljnja smanjenja utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje u narednim godinama:
- smanjuje dopuštenu godišnju graničnu vrijednost za glavni onečišćivač zraka – fine čestice (PM2,5) – za više od polovice;
- smanjuje dopuštene razine za dvanaest onečišćivača zraka- čestice (PM2,5 i PM10), dušikov dioksid (NO2) i dušikovi oksidi (NOx), sumporov dioksid (SO2), ozon (O3), ugljikov monoksid, benzen, benzo(a)piren, arsen, kadmij, nikal i olovo.
Redovita revizija standarda kvalitete zraka, u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima te društvenim i tehnološkim razvojem, pomoći će da se EU postavi na putanju prema postizanju cilja nultog onečišćenja zraka do 2050. Te će revizije osigurati da kvaliteta zraka unutar Europska unija postupno se poboljšava do razina koje se više ne smatraju štetnima, u skladu s naporima za klimatsku neutralnost.
Nadalje, revidirano zakonodavstvo osigurat će da osobe koje pate od oštećenja zdravlja zbog onečišćenja zraka imaju pravo na naknadu u slučaju kršenja pravila EU-a o kvaliteti zraka. Također će unijeti više jasnoće u pristup pravdi, učinkovite kazne i bolje informiranje javnosti o kvaliteti zraka i njezinim učincima na ljudsko zdravlje.
Provedba revidirane Direktive o kvaliteti zraka u okolišu
Revidirana Direktiva također će osigurati rano djelovanje za postizanje čišćeg zraka. Ako razine onečišćenja zraka budu više od novih standarda iz 2030. tijekom sljedećih godina, države članice će morati analizirati jesu li na pravom putu da se na vrijeme usklade sa zakonodavstvom i, ako je potrebno, poduzeti mjere kako bi osigurale usklađenost do 2030.
Također će podržati lokalne vlasti jačanjem odredbi o praćenju i modeliranju kvalitete zraka te pomoći u poboljšanju planova kvalitete zraka. Poboljšana pravila o praćenju i modeliranju kvalitete zraka omogućit će temeljitiju procjenu usklađenosti sa standardima i podržati učinkovitije i djelotvornije mjere za sprječavanje i rješavanje kršenja standarda.
Nacionalne i lokalne vlasti odredit će specifične mjere potrebne za ispunjavanje ovih standarda. Istodobno, postojeće i nove politike EU-a u okolišu, energetici, prometu, poljoprivredi, istraživanju i inovacijama i drugim područjima dat će značajan doprinos.
Stupanje na snagu direktive prekretnica je za ambiciju Europskog zelenog dogovora o nultom zagađenju okoliša do 2050. godine.
Izvor: EEA, vijesti Europske komisije
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.