Danas objavljeni WWF-ov Izvještaj o stanju planeta pokazuje katastrofalni pad od 73% u praćenim populacijama divljih vrsta između 1970. i 2020. Indeks živog planeta (LPI) mjeri promjene u globalnoj bioraznolikosti još od ranih 1970-ih. Od tada se razvio u renomirani pokazatelj ekološkog stanja Zemlje koji se nadaleko sluša. Rezultati globalnog Indeksa živog planeta (LPI) svake dvije godine predstavljaju se u WWF-ovom Izvješću o živom planetu, vodećoj znanstveno utemeljenoj publikaciji o stanju planeta i povezanim izazovima i rješenjima.
Kako je s vremenom rastao broj proučavanih populacija i vrsta tako je i slika bioraznolikosti postajala sve jasnija. A ono što nam pokazuje mora nas zabrinuti – jer naša zemlja nastavlja gubiti život.
Izračun se trenutačno temelji na više podataka o statusu populacija životinjskih vrsta nego ikad prije: 35.000 globalnih populacija od 5.500 vrsta kralježnjaka, tj. sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova. Praćenjem životinjskih populacija tijekom dugih vremenskih razdoblja, LPI nam pomaže identificirati i razumjeti zdravlje ekosustava.
Zašto je bioraznolikost toliko važna
Bioraznolikost utječe na cijeli život: na naš i na druge. Bez raznolikosti životnih oblika, naše ljudsko postojanje bilo bi nezamislivo i naša Zemlja ne bi bila ono što jest: izuzetno vitalna i, kada se trezveno promatra, prekrasna.
Biološka raznolikost izravno i neizravno osigurava naš opstanak. Upravlja vremenom i klimom, proizvodi kisik i pročišćava vodu, opskrbljuje nas hranom, građevinskim materijalom i mnogim drugim elementarnim dobrima. Naša društva i gospodarstva oslanjaju se na funkcioniranje ove “tvornice života”. Zato je nešto posebno i vrijedno zaštite.
Trenutačni globalni LPI 2024. pokazuje pad od 73 posto praćenih populacija tijekom 50 godina od 1970. (raspon od -67 posto do -78 posto). To odgovara godišnjem smanjenju promatrane veličine populacije od prosječno 2,6 posto. Indeks uključuje populacije s rastućim i opadajućim trendovima, običnih i rijetkih vrsta.
Unatoč raznim zaštitnim mjerama u proteklih 50 godina, ukupni globalni trend ostaje negativan. Smanjenje populacije slabi otpornost ekosustava na daljnje ljudske utjecaje. Stanje biološke raznolikosti i dalje je vrlo loše. Ništa više ne pridonosi smanjenju životinjskih populacija od uništavanja njihovih staništa, bilo trajnog ili potpunog; i bez obzira gdje na zemlji.
Izvještaj upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prijelomnim točkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.
Sažetak Izvještaja o stanju prirode sa najvažnijim informacijama možete pronaći na WWF Adria.
Zagreb, 10.10.2024 – Predstavljanje Izvještaja o stanju planeta WWF Adria. Video: Josip Bandić / CROPIX
Izvor: WWF Adria
