Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa pokrenut je 1989. godine, nakon poziva Opće skupštine UN-a. Cilj mu je promicanje globalne kulture svijesti o riziku i smanjenja katastrofa. Održava se svakog 13. listopada. Obilježava kako ljudi i zajednice diljem svijeta smanjuju svoju izloženost katastrofama i podižu svijest o važnosti obuzdavanja rizika s kojima se suočavaju.
UN-ovo Globalno izvješće o procjeni smanjenja rizika od katastrofa upozorava da hazardni događaji postaju sve intenzivniji i češći u svim regijama svijeta. Kada su razine ranjivosti i izloženosti visoke, veća je vjerojatnost da će ti opasni događaji postati katastrofe. Nedavni klimatski hazardi premašili su povijesne norme kao i projekcije mnogih modela rizika.
Povećana učestalost i intenzitet opasnih događaja diljem svijeta potvrđuje procjenu IPCC-ovog Šestog izvješće (AR6): Kako se globalno zagrijavanje penje iznad 1,5°C, svijet se suočava s novom i dosad neviđenom razinom klimatskih opasnosti.
Kako se opseg i intenzitet ovih klimatskih opasnosti povećava, nedostatak pripreme znači da je veća vjerojatnost da će postati katastrofe. Glad, siromaštvo, zdravstveni rizici i nesigurno korištenje zemljišta, brza i neplanirana urbanizacija povećavaju rizik. U povezanom svijetu rizik se može kombinirati ili spojiti s drugim čimbenicima kao što su ciklusi El Nino. Tako bi se usporio ili čak preokrenuo socioekonomski razvoj, pogoršale društvene napetosti, nestabilnost i ekonomska nesigurnost, kao i povećale humanitarne potrebe. Životi ljudi postaju sve gori.
Veća je vjerojatnost da će opasni događaji postati katastrofa kada su ljudi, imovina ili ekosustavi izloženi i ranjivi. Neodrživi razvoj, uključujući nejednakosti, povećava izloženost i ranjivost, stvarajući rizike od složenih ili kaskadnih utjecaja, kao i polikriza. Izazov za sve zemlje, posebno one s visokom razinom rizika od katastrofa, jest izgradnja otpornosti.
Osnaživanje sljedeće generacije za otpornu budućnost
Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2024. usredotočen je na ulogu obrazovanja u zaštiti i osnaživanju djece za budućnost bez katastrofa.
Mnoge katastrofe, često pogoršane klimatskim promjenama, predstavljaju značajnu prijetnju dobrobiti djece i mladih. Osim rizika od smrti i ozljeda, djeca se suočavaju s daljnjim izazovima u obliku poremećaja u školovanju, prehrani, zdravstvenoj skrbi i pitanjima zaštite nakon katastrofe.
Činjenice i brojke
- Jedna milijarda djece diljem svijeta izložena je iznimno visokom riziku zbog klimatskih utjecaja, uključujući katastrofe povezane s klimom (UNICEF, 2021.).
- Između 2015. i 2021. više od pola milijuna škola oštećeno je ili uništeno katastrofama (SFM, UNDRR)
- Prema UNICEF-u, približno jedna milijarda djece diljem svijeta izložena je iznimno visokom riziku zbog klimatskih utjecaja, uključujući katastrofe povezane s klimom
- Godine 2022. broj djece pogođene poplavama u Čadu, Gambiji, Pakistanu i Bangladešu bio je najveći u više od 30 godina
- Otprilike 10% škola diljem Europe nalazi se u područjima potencijalno sklonim poplavama (Europska agencija za okoliš, 2022.)
- Gotovo 160 milijuna djece izloženo je teškim i dugotrajnim sušama – do 2040. procjenjuje se da će jedno od četvero djece živjeti u područjima s ekstremnim nedostatkom vode” (UNICEF, 2019.)
Kako bi zaštitile djecu od katastrofa, zemlje moraju razmotriti svoje ranjivosti i zahtjeve kada razvijaju nacionalne i lokalne strategije za smanjenje rizika od katastrofa. Važno je osnažiti djecu i mlade te im pružiti priliku da doprinesu smanjenju rizika od katastrofa, kao što je navedeno u Sendai Okviru za smanjenje rizika od katastrofa 2015.-2030.
Kroz obrazovanje djecu se priprema da se zaštite, ali i da postanu pokretači promjena u svojim obiteljima i zajednicama dijeleći ono što su naučili. Ovo je posebno važno u kontekstu globalnih napora da se prošire sustavi ranog upozoravanja u okviru inicijative glavnog tajnika UN-a Rana upozorenja za sve.
Poziv na akciju
Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2024. poziva zemlje da iskoriste obrazovni sektor za smanjenje rizika od katastrofa kod djece školske dobi, posebno ulaganjem u ova ključna područja:
- Zaštita djece kroz sigurne škole: djeca imaju pravo biti sigurna u svojim školama, a to počinje osiguravanjem da su škole otporne na katastrofe i da su dio sustava ranog upozoravanja na katastrofe.
- Osnaživanje djece za sigurnost kroz obrazovanje primjereno njihovoj dobi da razumiju rizike s kojima se suočavaju i djeluju na njih. To uključuje izgradnju njihove spremnosti za poduzimanje ranih radnji kao odgovor na rana upozorenja. Osnažena djeca postaju pokretači promjena za otpornije zajednice.
- Podrška i provedba Sveobuhvatnog okvira za sigurnost škola 2022.-2030., koji je izradio Globalni savez za smanjenje rizika od katastrofa i otpornost u obrazovnom sektoru (GADRRRES), kojim predsjedaju UNESCO i UNICEF.
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.