Angola, Austrija, Belgija, Kanada, Kostarika, El Salvador, Fidži, Finska, Francuska, Italija, Luksemburg, Marshallski otoci, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Niue, Portugal, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo
Savez se nada da će toj inicijativi pristupiti i druge zemlje te da će imati barem 50 članica do 2018. godine kada se održava novi summit o klimi u poljskom gradu Katowice.
Ipak se kreće, iako sporo
Nakon što su se u petak, 17. studenoga razišli sudionici dvotjedne UN-ove konferencije o klimi, koja je održana u njemačkom gradu Bonnu, opći je dojam bio da se krećemo prema naprijed, ali još uvijek presporo. UN-ova 23. svjetska klimatska konferencija, nazvana COP23, okupila je više od 25.000 sudionika iz više od 190 zemalja kako bi pronašli mehanizme za ostvarenje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. do njegova stupanja na snagu 2020. godine. Konferencija je okupila predstavnike vlada, nevladinih organizacija, poduzetnike, civilnog društva i aktiviste, a predsjedanje konferencijom preuzeo je Fidži, zemlja koja itekako osjeća posljedice globalnog zatopljenja i porasta razine mora.
Treba znati da ugljen trenutačno osigurava čak 40 posto globalne električne energije. Ali…
Ugljen je kriv za smrt 800.00 ljudi godišnje!
Ohrabrujuće je ponajviše to što je u Bonnu sklopljen savez 19 država koje su se obvezale na brzo ukidanje korištenja ugljena za proizvodnju električne energije. Taj savez, koji predvode Velika Britanija i Kanada, označen je kao prekretnica koja bi mogla označiti početak kraja korištenja toga najprljavijeg fosilnog goriva.
„Zauzimanje protiv ugljena nema alternative“, istaknuo je britanski ministar klime Claire Perry, „kako za okoliš tako i za zdravlje“. Perry je iznio podatak da je zagađenje zraka zbog korištenja ugljena odgovorno za smrt 800.000 ljudi godišnje širom svijeta. Inače, Velika Britanija bila je prva nacija koja se obvezala na prestanak uporabe ugljena – do 2025. godine – a već dosad je smanjila udio električne energije proizvedene uz pomoć ugljena s 40% na 2% od 2012. godine.
Kanadska ministrica okoliša Catherine McKenna izjavila je: „Oduševljena sam što vidim toliko globalnog zamaha za prijelaz na čistu energiju – ali to je samo početak.“ Ona je istaknula da već sada u SAD-u obnovljiva energija zapošljava 250.000 ljudi, u usporedbi sa 50.000 ljudi koji rade u industriji ugljena. Istaknula je, međutim, da je vrlo važno da siromašne zemlje koje ovise o poslovima s ugljenom dobiju pomoć međunarodne zajednice kako bi se te industrije mogle odreći.
Kritike SAD-u, Njemačkoj i Australiji!
Sudionici su i ovog puta bili vrlo kritični prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji i dalje nije prihvatio Pariški sporazum, iako je posebni savjetnik za klimatske promjene Bijele kuće George David Banks novinarima izjavio: „Predsjednik je više puta rekao da je spreman razmotriti ponovno angažiranje (u Pariškom sporazumu, op.a.) ako može pronaći ili utvrditi pogodnosti koji su fer prema Sjedinjenim Državama“.
Velike kritike upućene su i Australiji, koja je odbila pristupiti savezu protiv ugljena. Dapače, Australija kao najveći dobavljač ugljena u regiji nada se da će to i dalje ostati i da će ugljen ostati temelj azijske energetske opskrbe, pružajući oko trećinu električne energije do 2040. godine. Trenutačno, iz ugljena se proizvodi oko 75% električne energije u Australiji.
Kritike nije izbjegla ni njemačka kancelarka Anglea Merkel, koja se na međunarodnoj razini obično percipira kao prvakinja u zalaganju za obuzdavanje klimatskih promjena. No, Merkel nije uvrstila svoju zemlju u savez protiv ugljena. Njemačka ima jako puno elektrana na ugljen, a novi podaci OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) pokazuju da su se njemačke subvencije iz fosilnih goriva povećavale svake godine od 2014. do 2016., dosegavši ukupno 3,9 milijardi funti.
Naravno, nije moguće odjednom zaustaviti život i ekonomiju kakvi su dosad bili, pa tako ni korištenje ugljena. No, važno je kakav je trend, koliko tko preuzima inicijativu za smanjenje trošenja resursa i ljepote Zemlje.
Više na: https://cop23.unfccc.int/
Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA
