Diljem Europe 8. i 9. svibnja obilježavaju se dva izrazito važna događaja. To su Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe. U znak sjećanja na završetak Drugoga svjetskog rata u Europi 1945. godine i početak stvaranja današnje Europske unije pet godina poslije.
Dan pobjede nad fašizmom
Na dan 7. svibnja 1945. nacistička Njemačka potpisala je bezuvjetnu kapitulaciju u Drugome svjetskom ratu. Kraj svih borbenih akcija određen je za sljedeći dan 08. svibnja u 23:01 po srednjoeuropskom vremenu, što je već bio 9. svibnja u istočnoj Europi. U Zapadnoj Europi pobjeda se stoga slavi 8. svibnja kao Dan pobjede nad fašizmom, Dan oslobođenja ili Dan pobjede. U Ujedinjenom Kraljevstvu često se to skraćuje na VE Day ili V-E Day u SAD-u. U većini zemalja istočne Europe kao i u Hrvatskoj slavi se 9. svibnja.
Nakon šest godina i milijuna izgubljenih života, nacizam je slomljen i rat u Europi je konačno završen. No to još nije bio kraj II svjetskog rata. Rat protiv Japana završio je tek u kolovozu 1945. Političke, društvene i gospodarske posljedice Drugog svjetskog rata osjećale su se još dugo nakon što su se Njemačka i Japan predali.
Dani sjećanja na poginule tijekom Drugog svjetskog rata
Dane 8. i 9. svibnja Opća skupština UN-a je Rezolucijom 59/26 od 22.11.2004. proglasila Danima sjećanja na poginule tijekom Drugog svjetskog rata. Vrijeme je to sjećanja i pomirbe. Iako države članice mogu imati pojedinačne dane pobjede, oslobođenja i komemoracije sve države članice organizacije Sustava Ujedinjenih naroda, nevladinih organizacija i pojedinaca pozvane su da svake godine jedan ili oba dana obilježe odavanjem počasti svim žrtvama Drugog svjetskog rata.
Pravednici među narodima – tihi heroji čovječnosti protiv holokausta
Procjenjuje se da je tijekom rata stradalo više od 60 milijuna ljudi. Civilne žrtve bile su veće od vojnih zbog masovnoga stradavanja u bombardiranju gradova, rasnim, vjerskim i političkim progonima te zbog gladi, iscrpljenosti i bolesti. Drugi svjetski rat uzrokovao je i velike migracije stanovništva. Kraj rata u Europi dočekalo je oko 12 milijuna ljudi bez doma (ratni zarobljenici, preživjeli zarobljenici iz koncentracijskih logora, izbjeglice), a velik broj ljudi prisilno je preseljen nakon što su određene nove granice pa se procjenjuje da je u poratnim migracijama sudjelovalo i do 20 milijuna ljudi.
Stvaranje Ujedinjenih naroda
Pobjedom i okončanjem II svjetskog rata stvoreni su uvjeti za osnivanje Ujedinjenih naroda, organizacije osmišljene da spasi buduće generacije od pošasti rata. Sve države članice Ujedinjenih naroda pozvane su da ujedine svoje napore u suočavanju s novim izazovima i prijetnjama. Ujedinjeni narodi imaju središnju ulogu u naporima da se svi sporovi riješe mirnim putem u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i s ciljem da međunarodni mir i sigurnost ne budu ugroženi. Posebno je to značajno sada kad se više od godinu dana nakon početka ruske agresije u Ukrajini, povećava rizik od prerastanja ovog rata u globalni sukob kao i pojavljivanja novih žarišta ratnih sukoba širom svijeta.
Dan Europe
Dan Europe obilježava se kao dan sjećanja na deklaraciju francuskoga ministra vanjskih poslova Roberta Schumana. Deklaracija koju je Schuman predstavio 9. svibnja 1950. smatra se prvim službenim korakom u nastanku EU. Donosi ideju o novom obliku političke suradnje u Europi koja bi rat između europskih nacija učinila nezamislivim i nemogućim.
“Mir u svijetu ne može se očuvati bez ulaganja kreativnih napora razmjernih opasnostima koje mu prijete. Doprinos koji organizirana i živa Europa može dati civilizaciji neophodan je za održavanje miroljubivih odnosa.” – tim su riječima udareni temelji za izgradnju Europske unije, najvećeg političkog projekta u suvremenoj povijesti.
Deklaracija je bila prijedlog bivšim neprijateljima, Francuskoj i Njemačkoj, da uspostave organizaciju koja će zajednički upravljati njihovim industrijama ugljena i čelika, kako se rat u Europi nikada ne bi ponovio. Ugovor o osnivanju takvoga tijela potpisan je nešto manje od godinu dana poslije, 1951. godine.

„ODA RADOSTI“ Schillera i Beethovena – čežnja koja traje
Schumanov prijedlog smatra se začetkom današnje Europske unije. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao Dan Europe.
Ove godine Europljani slave 75 godina jedinstva i solidarnosti na Dan Europe 2025. Kako bi se obilježila ta prigoda, u državama članicama EU-a i diljem svijeta održat će se brojni događaji koji će okupiti građane iz svih sfera života. Institucije EU-a otvorit će svoja vrata i pozvati građane da posjete njihove prostorije, otkriju njihov rad i sudjeluju u širokom rasponu edukativnih i zabavnih aktivnosti. Značajne zgrade i spomenici diljem svijeta bit će osvijetljeni bojama EU, a za Expo 2025 u Osaki u Japanu planiran je poseban program povodom Dana Europe.
Dana 9. i 10. svibnja 2025., Vaalserberg – planina koja graniči s Belgijom, Njemačkom i Nizozemskom – bit će domaćin svečanosti u čast Dana Europe i 75. obljetnice Schumanove deklaracije. Događaj ističe neke od temeljnih vrijednosti EU-a, uključujući mir, jedinstvo, demokraciju i kulturnu razmjenu, a istovremeno naglašava važnost prekogranične suradnje.
U vremenima globalne neizvjesnosti, Europa ostaje sidro stabilnosti – mjesto prilika i zaštite za svoje građane. EU i njezine institucije rade na ostvarenju zajedničkog cilja osiguranja prosperiteta i konkurentnosti, jamčeći našu sigurnost i obranu, uz istovremeno očuvanje temeljnih vrijednosti do kojih je Europljanima stalo.
Kao zemlja članica Europske unije i Hrvatska svake godine obilježava Dan Europe raznim manifestacijama i upoznavanjem građana s europskim djelatnostima i mogućnostima koje pruža Unija.
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.