Država New York će, prema novom zakonu, kompanije koje proizvode fosilna goriva kazniti s ukupno 75 milijardi dolara u sljedećih 25 godina, kako bi platile štetu koje nanose klimi. Ali to nije sve – sigurno će se antifosilna politika s vremenom pojačavati. I ono što je pri tom važno – neke američke države su već sada demokaratskije i zelenije od drugih. Amerika se iznutra užurbano dijeli, što nije dobro ni za nju, ni za svijet, s obzirom na njezinu lidersku poziciju. A Trump nije taj koji će povezivati; što više, njega nije briga za jedinstvo, ozračje pa ni i opće ciljeve u najširem smislu, zbog čega je prije pet godina izašao iz Pariškog sporazuma o klimi. Zna se da je svojom praksom i stavovima prvenstveno zastupnik nekih industrija i slojeva društva.
Namjera je zakona, kojeg je guvernerka te savezne države Kathy Hochul potpisala u krajem 2024. prebaciti dio troškova za oporavak i prilagodbu klimatskim promjenama s pojedinačnih poreznih obveznika na naftne i plinske kompanije te proizvođače uglja, koje zakon drži odgovornima. Prikupljeni novac utrošit će se na ublažavanje utjecaja klimatskih promjena, uključujući prilagodbu cesta, tranzita, vodovodnih i kanalizacijskih sistema, zgrada i druge infrastrukture.
“New York je ispalio metak koji će se čuti u cijelom svijetu: kompanije koje su najodgovornije za klimatsku krizu bit će pozvane na odgovornost”, izjavila je njujorška senatorica Liz Krueger, supredlagačica prijedloga zakona.
Proizvođači fosilnih goriva bit će kažnjeni temeljem količine stakleničkih plinova koje su u atmosferu ispustili između 2000. i 2018. godine, a sredstva će se uplaćivati u ‘klimatski superfond’ od 2028. godine. Primjenjivat će se na sve firme za koje njujorški Odjel za zaštitu okoliša utvrdi odgovornost zbog više od 1 milijarde tona emisija stakleničkih plinova u svijetu.
Prednjače države Vermont i New York
New York postaje druga američka savezna država koja je donijela takav zakon, nakon što je Vermont ovoga ljeta već uveo vlastitu verziju. Zakoni su oblikovani prema postojećim državnim i saveznim zakonima o superfondovima koji traže da zagađivači plaćaju čišćenje toksičnog otpada kojeg stvaraju.
Nadoknata štete i prilagodba ekstremnim vremenskim uvjetima uzrokovanim klimatskim promjenama koštat će New York više od 500 milijardi dolara do 2050. godine, navela je Krueger.
ŠTO ZNAJU I KAKO RADE VELIKE NAFTINE KOMPANIJE
Velike naftne kompanije ostvarile su više od 1 biliona dolara dobiti od siječnja 2021. do sad. Ide im u vis, a svijet tone dolje.
Najkasnije od 1970-ih godina one znaju da vađenje i spaljivanje fosilnih goriva potiče klimatske promjene.
Očekuje se da će energetske firme pokrenuti pravne prigovore na novi zakon, tvrdeći da prednost ima savezni zakon koji regulira energetske firme i zagađivače. Dakle Trumpovo zakonodavstvo, za koje se nadaju da će im ići na ruku.
Netko od velikih je jednom predosjetio i kazao oporo i ovo o našem svijetu:
Prije će velike kompanije i egoistični pojedinci pustiti da svijet propadne, do kraja, nego ispustiti golem profit iz ruku. I kad svijet bude nestajao, ako bi jednom krenulo nestajanje (nadamo se da je ovo samo figura) – i tada bi neki gledali kako da tu i na tome isplaniraju i čine VELIKI BIZNIS.
DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2025.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.