Novo izvješće Oxfama: Superbogati potiču klimatsku krizu i profitiraju od nje

Najbogatijih 0,1 posto na svijetu, skupina od samo 8 milijuna ljudi, emitira više ugljika od najsiromašnijih 44 posto svjetske populacije, odnosno 3,5 milijardi ljudi zajedno, prema izvješću Oxfama, međunarodne neprofitne organizacije usmjerene na borbu protiv siromaštva i nejednakosti.

Osoba u najbogatijih 0,1 posto odgovorna je za 125 puta više emisija povezanih s ekstremnim vrućinama od prosječne osobe, i gotovo 400 puta više od nekoga u najsiromašnijoj polovici svjetske populacije, navodi se u izvješću „Podjela uslijed katastrofa: Kako klimatski kaos produbljuje nejednakost i obogaćuje nekolicinu“. Ova mala skupina također proizvodi više od tri puta više onečišćenja ugljikom od cijelog stanovništva subsaharske Afrike, koje broji oko 1,3 milijarde ljudi.

• Najbogatijih 1 posto odgovorno je za 20 posto globalnog zagrijavanja od 1990. – 100 puta više po osobi nego netko u najsiromašnijoj polovici čovječanstva.
• Samo jedna godina emisija najbogatijih 1 posto uzrokovat će 1,9 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s prekomjernom toplinom. 78 posto tih smrtnih slučajeva dogodit će se u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom, unatoč tome što su te zemlje odgovorne za samo 8 posto globalnih emisija.
• Emisije najbogatijeg 1 posto uzrokovat će gotovo 53 bilijuna dolara štete do 2050. godine.
• Samo privatni mlažnjaci zajedno emitiraju više ugljičnog zagađenja u dvije sekunde nego što netko u najsiromašnijoj polovici čovječanstva emitira u godinu dana.

Objavljeno uoči summita UN-a o klimi, COP31, u Turskoj, izvješće ističe kako najbogatiji nesrazmjerno doprinose emisijama stakleničkih plinova, dok siromašnije zajednice snose najveći teret klimatskih katastrofa.

Klimatske promjene produbljuju nejednakost i povećavaju broj smrtnih slučajeva u katastrofama

Klimatske katastrofe ne pogađaju sve podjednako. Postojeće nejednakosti čine siromašnije zajednice ranjivijima na ekstremne vremenske uvjete, dok gubitak domova, sredstava za život i osnovnih usluga koji to uzrokuje može produbiti siromaštvo. Broj smrtnih slučajeva od poplava sedam je puta veći u zemljama s većom nejednakošću, navodi Oxfam.

Emisije najbogatijih također imaju posljedice koje se protežu daleko izvan njihove neposredne okoline. Izvješće procjenjuje da će godišnje emisije pojedinca u najbogatijih 0,1 posto s vremenom uzrokovati oko 1,9 milijuna dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s toplinom.

Životni standardi i sigurnost hrane u opasnosti na globalnom jugu

Oxfam upozorava da bi čak milijarda ljudi, ili svaki deseti u svijetu, mogao biti raseljen zbog klimatske krize do 2050. Očekuje se da će većina biti na globalnom jugu.

Raseljavanje je samo jedan dio problema. Milijuni drugih mogli bi izgubiti sredstva za život, vidjeti raspad svojih zajednica i suočiti se s većim poteškoćama u ponovnoj izgradnji sigurnog života.

Klimatske promjene također potkopavaju proizvodnju hrane i povećavaju cijene. Promjenjivi obrasci oborina, porast temperature i propadanje tla čine poljoprivredu sve ranjivijom. U mnogim zemljama s niskim prihodima ljudi ovise o poljoprivredi i prirodnim resursima i za svoje prihode i za opskrbu hranom.

Izvješće opisuje kako klimatske promjene mogu narušiti sigurnost hrane čak i kada ne izazovu veliku katastrofu: kiše stižu kasno, potpuno izostanu ili padaju preobilno, postupno smanjujući urod. U međuvremenu, rastuće cijene hrane troše sve veći udio prihoda kućanstava.

Oko 2,3 milijarde ljudi, od kojih većina živi na globalnom jugu, suočilo se s umjerenom ili teškom nesigurnošću opskrbe hranom u 2024. godini. Šokovi povezani s klimom dodatno opterećuju proizvodnju i potrošnju hrane, posebno među kućanstvima s niskim prihodima.

Siromašnija kućanstva posebno su osjetljiva na porast cijena hrane jer veći dio svojih prihoda troše na hranu. Čak i u SAD-u, najsiromašnija petina stanovništva troši 33 posto svojih prihoda na hranu, u usporedbi s 8 posto za najbogatiju petinu. U zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom, udio dohotka koji se troši na hranu je 2,74 puta veći nego u zemljama s visokim dohotkom, navodi se u izvješću.

Ove razlike znače da porast cijena hrane može imati daleko veći utjecaj na siromašnija kućanstva, ostavljajući manje novca za stanovanje, zdravstvenu skrb, obrazovanje i druge osnovne potrepštine.

Kako superbogati profitiraju od klimatskih katastrofa

Oxfam tvrdi da neke tvrtke i investitori profitiraju i od aktivnosti koje potiču klimatske promjene i od katastrofa i napora za obnovu koji slijede.

Njihov novi indeks „Uništi i obnovi“ identificira 217 korporacija koje navodno imaju koristi od industrija koje doprinose klimatskom slomu, kao i od pripremljenosti za katastrofe, oporavka i obnove.

U izvješću se navodi da bogati investitori koji podupiru fosilna goriva i druge industrije koje zagađuju također mogu profitirati od rastućeg tržišta za odgovor na katastrofe i obnovu. Dok pogođene zajednice mogu godinama boreći se s dugom i gubitkom domova i sredstava za život, investitori mogu pronaći nove prilike u obnovi.

Prema izvješću, predviđa se da će globalno tržište oporavka od katastrofa porasti sa 70 milijardi američkih dolara na 92 ​​milijarde dolara godišnje do 2029. godine, a sve više će ga potaknuti ekstremni vremenski uvjeti povezani s klimom.

Oxfam navodi da je 217 tvrtki u indeksu u 2025. godini generiralo prosječno 1,8 milijardi dolara i isplatilo dioničarima prosječno više od milijardu dolara.

Šest glavnih upravitelja imovinom, uključujući Vanguard, BlackRock i State Street, čine više od četvrtine korporacija uvrštenih u indeks. BlackRock i Vanguard imaju ulaganja u 92 posto obuhvaćenih tvrtki, a njihova kombinirana ulaganja premašuju bilijun dolara, prema izvješću.

Poziv na akciju za COP31: Drugačija budućnost je i dalje moguća

Uoči COP31 i nakon njega, Oxfam se zalaže za usklađeno djelovanje kako bi se prekinuo ovaj začarani krug. Možemo smanjiti štetu koju klimatski poremećaji za ljude smanjenjem emisija najbogatijih ljudi, radikalnim smanjenjem nejednakosti i osiguravanjem da mjere prilagodbe klimatskim promjenama imaju jednakost u središtu.

Druga budućnost ostaje moguća. Klimatska jednakost sada mora postati temelj klimatskog djelovanja. Oxfam je identificirao pet koraka za izgradnju jednake i održive budućnosti:

1. Smanjite emisije ugljika koje uzrokuju superbogati. Pozabavite se i njihovom potrošnjom i emisijama koje proizlaze iz vlasništva.
2. Dajte puno više novca kako biste pomogli zemljama da se prilagode. Bogate zemlje koje su uzrokovale klimatsku krizu moraju dati novac potreban ostatku svijeta kako bi im se pomoglo da se prilagode i nose s njom.
3. Postavite vremenski ograničene nacionalne planove za smanjenje ekonomske nejednakosti na nisku razinu. Dokazano je da su ekonomski ravnopravnije zemlje sigurnije, zelenije i daleko bolje u suočavanju s klimatskim šokovima poput požara, poplava ili suša.
4. Minimizirajte izloženost, smanjite ranjivost i ujednačite prilagodbu ekstremnim vremenskim događajima kako biste izgradili ravnopravnije i otpornije prehrambene sustave. Prilagodba klimatskim promjenama mora smanjiti nejednakost, a ne pojačati je.
5. Kraj katastrofalnog kapitalizma i profitiranja od klimatskog sloma. Vlade moraju obuzdati prekomjernu korporativnu moć i osigurati da odgovor na klimu daje prioritet ljudskim potrebama, a ne profitu dioničara.

Dakle štetu koju klimatski poremećaji nanose ljudima još uvijek možemo smanjiti: ograničavanjem emisija najbogatijih ljudi, radikalnim smanjenjem nejednakosti i osiguravanjem da mjere prilagodbe klimatskim promjenama imaju jednakost u središtu.

Izvor: oxfam.org