Europska komisija je krajem listopada predstavila Okvir EU-a za otpornost na klimatske promjene kako bi ojačala sposobnost Europe da predvidi, pripremi se i upravlja klimatskim rizicima.
Od šumskih požara do suša, ljeto 2026. pokazalo nam je razoran utjecaj klimatskih promjena na naše domove, zajednice i prirodu. Također nam je pokazalo zašto Europa mora ići dalje od pukog reagiranja na katastrofe, kako bi preduhitrila klimatske utjecaje i izbjegla štete.
75% Europljana živi u gradovima i urbanim područjima. Oni iz prve ruke osjećaju posljedice klimatskih promjena. Izgradnja otpornosti na klimatske promjene stoga je strateško ulaganje u konkurentnost, sigurnost, zdravlje i prosperitet Europe. Ekonomski argumenti za djelovanje su uvjerljivi. Procijenjeni ekonomski gubici od klimatskih šteta od 2022. do 2025. iznosili su približno 200 milijardi eura. To je oko 50 milijardi eura godišnje. Novi okvir EU-a za otpornost na klimatske promjene zauzima se za proaktivi i sustavan pristup upravljanju rizicima kako bi zaštitio Europljane i gospodarstvo EU-a.
Alati za zajednički pristup
Zajednički pristup procjeni i reagiranju na klimatske rizike te podršci širim sistemskim promjenama pomoći će u boljoj zaštiti ljudi, bitnih usluga i infrastrukture kada se dogode katastrofe povezane s klimom.
Alati koji podržavaju ovaj zajednički pristup su:
- Europski preglednik klime, kako bi se razumjelo što zajednička putanja zagrijavanja znači za različite dijelove Europe.
- Navigator alata za klimatsku otpornost koji pomaže korisnicima da pronađu relevantne alate za klimatsku otpornost na temelju svoje lokacije, sektora i specifičnih rizika s kojima se suočavaju.
- Istraživač rješenja misije predstavlja rješenja za prilagodbu razvijena u okviru Misije EU o prilagodbi klimatskim promjenama. Ovi će primjeri pomoći drugima da prilagode, repliciraju i prošire provjerene pristupe.
EU je i dalje predana postizanju klimatske neutralnosti do 2050. Ovaj novi okvir priprema nas za klimatske utjecaje koji su već neizbježni. Pomoći će u zaštiti radnih mjesta i sredstava za život te stvoriti nove prilike za europske inovacije i ulaganja.
U budućnosti će Komisija dodatno ojačati kapacitet Europe za pripremu i odgovor na klimatske ekstreme europskim planom za toplinske valove, savezom za klimatsko osiguranje i europskom inicijativom za vodu. Također će pokrenuti savjetodavnu skupinu PreparEU za pripravnost na katastrofe i inicijativu za identifikaciju 100 klimatski najosjetljivijih područja u Europi.
Izvor: Europska komisija
