spot_img

Osvješćujemo (i) velike štetne učinke koje ratovi nanose okolišu, 6. studenog – Međunarodni dan prevencije izrabljivanja okoliša u vrijeme rata

Često dosad okoliš je bio i ostajao neobjavljena žrtva rata. Izvori vode zagađeni, usjevi spaljeni, šume posječene, tlo zatrovano, a životinje ubijene. Rijeke i jezera potopljeni ili isušeni, akumulacijska jezera razorena, sve da bi se osigurala borbena korist. Gotovo svako vojno djelovanje ostavlja duboke i neizbrisive ožiljke na prirodu i ljudski okoliš.
Dramatične posljedice oružanih sukoba nisu, dakle, povezane samo s uništenim gradovima, razorenom infrastrukturom, istrošenom ekonomijom te mnoštvom ubijenih i nestalih ljudi. Dijelovi prirode se namjerno koriste (zlorabe) kao oružje da bi se nanijela šteta protivniku.

Poučna povijest

  • Pogledajmo dijelove današnje Belgije i Francuske, koji još uvijek trpe od zagađenja teškim metalima koji su korišteni u oružju tijekom Prvog svjetskog rata.
  • Sukobi koji u Afganistanu traju desetljećima, uništili su šume te zemlje.
  • Cijeli ekosustavi u Kolumbiji, Dominikanskoj Republici i Kongu su nestali zbog desetljeća ratovanja na tim područjima.
  • Okoliš se koristio kao dopunsko oružje. Tijekom Drugog svjetskog rata, na primjer, potopljeni su vodeni putovi da bi se spriječilo napredovanje vojske.
  • U Vijetnamu su kemijskim sredstvima uništene cijele šume kako bi se istjerali neprijateljski borci.
  • I danas, da bi postigli vojne prednosti, zagađuju se bunari, spaljuju usjevi i truje zemlja.

Tako će i rat u Ukrajini ostaviti dugoročne posljedice na okoliš, koji se desetljećima neće uspjeti oporaviti.

Međunarodni dan, 6. studeni

Zato je 5. studenoga 2001. Opća skupština UN-a proglasila 6. studenog Međunarodnim danom prevencije izrabljivanja okoliša u vrijeme rata ili oružanog sukoba (A/RES/56/4). Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš usvojila je 27. svibnja 2016. rezoluciju UNEP/EA.2/Res.15, kojom se prepoznaje uloga zdravih ekosustava i resursa kojima se održivo upravlja u smanjenju rizika od oružanih sukoba, potvrđujući svoju snažnu predanost Agendi 2030 – u rezoluciji 70/1 Opće skupštine UN pod nazivom „Transformacija našeg svijeta: Plan održivog razvoja do 2030.“.

Što je UN razotkrio o povezanosti ratova i resursa zadnjih 60 godina

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) otkrio je da je tijekom posljednjih 60 godina najmanje 40 posto svih unutarnjih sukoba bilo povezano s iskorištavanjem prirodnih resursa, bilo da se radi o resursima visoke vrijednosti kao što su drvo, dijamanti, zlato i nafte ili oskudnih resursa poput plodne zemlje i vode. Utvrđeno je da sukobi koji se pokreću zbog prirodnih resursa imaju dvostruko veću vjerojatnost da će se ponovno pojaviti.

Važno partnerstvo EU, UN i akademske zajednice u izučavanju rata i prirodnih resursa

Šest agencija i odjela Ujedinjenih naroda (UNEP, UNDP, UNHABITAT, PBSO, DPA i DESA) udružili su se s Europskom unijom (EU) kako bi pomogli zemljama identificirati, spriječiti i transformirati napetosti preko prirodnih resurs kao dio programa za prevenciju sukoba i izgradnju mira.

Jednako je tako važan i Globalni istraživački program o postkonfliktnoj izgradnji mira i prirodnim resursima. Institut za pravo okoliša (ELI), Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i sveučilišta u Tokiju i McGillu pokrenuli su globalni istraživački program za prikupljanje naučenih lekcija i dobrih praksi o upravljanju prirodnim resursima tijekom postkonfliktne izgradnje mira. Ovaj četverogodišnji istraživački projekt dao je više od 150 recenziranih studija slučaja od preko 230 znanstvenika, praktičara i donositelja odluka iz 55 zemalja. Ovo predstavlja dosad najznačajniju zbirku iskustava, analiza i lekcija o upravljanju prirodnim resursima u svrhu podrške postkonfliktnoj izgradnji mira.

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 - poklon koji ima što reći

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img