Rusija je pod pritiskom da plati više od 37 milijardi eura Ukrajini, što bi globalno bio prvi slučaj klimatske reparacije od rata.
Registar štete za Ukrajinu uskoro će počet zaprimati zahtjeve za odštetu zbog klimatskih promjena, a Ukrajina planira podnijeti svoj zahtjev za odštetu Vijeću Europe početkom 2026.
Stručnjaci tvrde da će ovaj “neviđeni” korak pomoći u pozivanju Rusije na odgovornost za utjecaj koji je njezina invazija na Ukrajinu imala na globalnu atmosferu i postaviti presedan za odgovornost država za klimatsku štetu uzrokovanu ratovanjem.
Ruska ekološka šteta Ukrajini
Inicijativa za obračunavanje stakleničkih plinova u ratu (IGGAW) izračunala je da je ruska invazija na Ukrajinu generirala globalne emisije ugljičnog dioksida ekvivalentne 236,8 milijuna tona.
Oko tri milijuna hektara ukrajinskih šuma također je uništeno ili oštećeno ratom, što smanjuje njihov kapacitet apsorpcije stakleničkih plinova za 1,7 milijuna tona godišnje.
Iako pokriva manje od 6 posto kopnene mase kontinenta, Ukrajina je dom trećini europske bioraznolikosti. Rat je povećao pritisak na više od tisuću ugroženih životinjskih, biljnih i gljivičnih vrsta.
Kako je rat utjecao na okoliš Ukrajine?
Izvješće IGGAW-a, koje financira vlada, navodi da svi ovi čimbenici zajedno znače da je “društveni trošak ugljika” od ruske agresije dosegao ukupno 43,8 milijardi dolara (otprilike 37,74 milijarde eura).
‘Klima je također žrtva’
„U mnogim aspektima, Rusija vodi prljavi rat, a i naša klima je žrtva“, rekao je zamjenik ministra gospodarstva, okoliša i poljoprivrede Pavlo Kartashov na popratnom događaju COP30 u Belému u Brazilu.
„Ogromne količine spaljenog goriva, spaljene šume, uništene zgrade, korišteni beton i čelik, sve je to u biti ‘konfliktni ugljik’ i ima znatnu klimatsku cijenu.“
Kartašov dodaje da, iako se narod Ukrajine „izravno suočava s brutalnošću“, klimatski udarni valovi ruske agresije osjetit će se „daleko izvan“ granica zemlje i u budućnosti.
Ukrajinski zahtjev za kompenzaciju klimatske štete
Prema izvješću IGGAW-a, vojne snage s obje strane potrošile su 18 milijuna tona goriva i zapalile 1,3 milijuna hektara polja i šuma. Uništene su i stotine naftnih i plinskih objekata, dok su naručene “ogromne količine” čelika i cementa za učvršćivanje prvih crta bojišnice.
Emisije su ekvivalentne godišnjim emisijama Austrije, Mađarske, Češke i Slovačke zajedno.
„Naša pedantna dokumentacija o emisijama ugljika tijekom ruske invazije na Ukrajinu bit će osnova ukrajinskog zahtjeva za odštetu“, kaže Lennard de Klerk, glavni autor izvješća. „Mehanizam za to utvrđen je međunarodnim pravom i, nakon što bude podnesen, Ukrajina će postati prva zemlja koja će pozvati drugu zemlju na odgovornost za klimatske emisije uzrokovane ratom.“
‘Klimatske troškove rata ne može se osporiti’
Značajan potez Ukrajine pozdravio je Opservatorij za sukobe i okoliš (CEOBS), koji je još 2022. izvijestio da su vojske odgovorne za oko 5,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.
Osvješćujemo (i) velike štetne učinke koje ratovi nanose okolišu
„Značajna akcija Ukrajine postavlja globalni presedan za odgovornost država za klimatsku štetu uzrokovanu ratovanjem“, rekao je Doug Weir, direktor CEOBS-a, za Euronews Green. Te dodaje da se „klimatski troškovi rata više ne mogu osporiti“.
Registar štete za Ukrajinu
Nakon što je Opća skupština UN-a 2022. godine odlučila da Rusija treba obeštetiti Ukrajinu, Vijeće Europe uspostavilo je mehanizam za to pod nazivom Registar štete za Ukrajinu.
Ukrajinsku tvrdnju podupire povijesna presuda koja je donesena na Međunarodnom sudu pravde u srpnju ove godine. U njoj je potvrđeno da je „čist, zdrav i održiv okoliš“ ljudsko pravo, baš kao i pristup vodi, hrani i stanovanju.
Registar štete za Ukrajinu također uključuje više od 9700 osobnih zahtjeva za incidente poput prisilnog unutarnjeg raseljavanja, prisilnog rada, oštećenja ili uništenja stambene imovine i gubitka smještaja ili prebivališta.
Izvor: euronews.green
