U Nacionalnom parku Plitvička jezera Uprava je u srpnju 2016. zabranila uporabu dronova, malih letjelica-heliokoptera kojima se upravlja bežičnim putem sa zemlje. Njihova se uporaba brzo širi svijetom, prenose poštu, pošiljke, imaju na sebi i kameru za snimanje iz zraka. Smijemo li i zamisliti masovniji let takvih zujalica povrh mirnih krajolika, specifičnih zona za okrijepu, nacionalnih parkova!? Možemo, jer to se i događa. Da, dronovi zuje povrh nacionalnih parkova Plitvička jezera, Krka, Brijuni, zaštićenog Parka prirode Medvednice ili takvih sasvim „običnih“ oaza za osluškivanje prirode – Jarunskog jezera ili zadarske rive s orguljama!
Uprave nacionalnih parkova počele su reagirati. U pokušajima da pomoću drona snime ljepote Plitvičkih jezera i „uhvate“ najbolji kadar, pojedini turisti zaboravljaju da se nalaze u zaštićenom području prirode. U posjete parkovima dolaze oboružani kamerama, pametnim telefonima, ali sad, eto, i malenim letjelicama – dronovima.
Korištenje dronova u nacionalnim parkovima u posljednje vrijeme kod nas je bilo uzrok sukoba čuvara i posjetitelja. Na stranu to jesu li čuvari imali dovoljno takta pri upozoravanju turista da ne smiju koristiti dronove, postavlja se pitanje kako netko tko dolazi u područje cijelom svijetu poznato po jedinstvenoj ljepoti i očuvanosti prirode ne shvaća da letjelicama uznemirava „domicilni“ životinjski svijet, da remeti vječni sklad i mir, da na teško prihvatljiv način zadire u iskonsku bit prirode. Poznato je da na području parka Plitvice, uz ostale vrste, živi i 157 vrsta ptica i 321 vrsta leptira kojima dronovi uvelike smetaju i životno ih ugrožavaju. Smetaju dronovi i ljudima, drugim posjetiteljima Plitvica koji tamo pristižu da bi se poklonili veličini prirode i nacionalnog parka općenito.
I zato, dobro je da odgovorna vodstva ustaju u dnevnu zaštitu zakonom zaštićenih područja. Uprava NP Plitvička jezera je u srpnju 2016. donijela odluku o zabranu leta dronova u NP.
Jednako tako nije bezazlena ni pomama za snimanjem selfieja u prirodi. Uz neadekvatnu obuću i posvemašnju nepažnju, sve više je nesreća svake godine, od kojih su neke završile i smrću i ove, 2016.
Tehnološke novosti, kakva je i dron, donose ljudima i mnoge koristi, u ovom slučaju na primjer: pomoć stanovništvu za vrijeme poplava, pretraga gorskih terena u potrazi za unesrećenima, zračno snimanje krajobraza, prijenos lijekova, brza dostava pošiljaka kad je brzina nužna i dr. No, nije to sve. Moraju se imati u vidu ukupne posljedice – pozitivne i negativne – od njihove primjene, dugoročno. Dronovi svakako znače promjenu na našem zajedničkom nebu, donose novi vid zvučnog i slikovnog zagađenja.
Ovog ljeta čitali smo kako ekonomisti i poslovni ljudi predviđaju će posao sa bespilotnim letjelicama, gdje spadaju i dronovi, postati jedan od 10 biznisa budućnosti. I zato je posebno važno već sada, na početku ere bespilotnih letjelica – pobrinuti se za razborito razmatranje njihova mjesta u životu čovjeka i prirode, i to u vidu adekvatne, promišljene zakonske regulative i gradnje svijesti u čovjeka o tome što je dobro samo po sebi, a što nije. Tako će i na Plitvicama biti manje dronova i nesreća zbog nepažnje i selfiranja.
Tehnološke inovacije trebaju biti na ukupnu korist ljudima. Ili gube smisao.
