Najavljena je izrada plana upravljanja našim najstarijim nacionalnim parkom. Plitvice su opterećene izuzetnim rastom broja posjetitelja, a brojni su i drugi veliki problemi.
Na konferenciji predstavljanja početka izrade Plana upravljanja NP Plitvička jezera bili su nazočni ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, v.d. ravnatelja JU NP Plitvička jezera Anđelko Novosel, veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes, veleposlanik Kanade Daniel Maksymiuk te prof. Stephen McCool (na gornjoj slici)
Plitvička jezera se moraju zaštititi od ljudi, da ljudima dugo budu na radost
Posljednjeg dana siječnja u Hotelu Jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera okupilo se mnoštvo novinara. Ne čudi, jer tema konferencije za novinare bila je intrigantna: predstavljanje projekta participativne izrade Plana upravljanja NP Plitvička jezera za razdoblje od 2017. do 2027. godine, koji uključuje i Akcijski plan upravljanja posjetiteljima.
Ipak, oni koji su očekivali predstavljanje konkretnih mjera, prevarili su se. Ovom je prilikom tek najavljen početak izrade plana upravljanja parkom koji bi trebao biti dovršen početkom iduće godine. Tada, naime, ističe i trenutačno važeći plan upravljanja.
Kao što je poznato, zbog prevelikog broja posjetitelja, apartmanizacije ovog područja, neriješene vodoopskrbe i odvodnje prošle su godine na adresu NP Plitvička jezera iz UNESCO-a stigla ozbiljna upozorenja, a sapominje se i moguće skidanju Plitvica s UNESCO-vog popisa zaštićene svjetske prirodne baštine. Zato je svima jasno da se nešto pod hitno mora poduzeti.
Plitvice – među 203 prirodna blaga svijeta
Nacionalni park Plitvička jezera sa svojim prelijepim vizurama područje je iznimne prirodne ljepote koje zaslužuje naziv pravog zemaljskog raja. NP Plitvička jezera bio je prvi hrvatski prirodni dragulj koji je davne 1979. godine uvršten na UNESCO-v popis zaštićene svjetske prirodne baštine. I danas je jedini iz Hrvatske u ekskluzivnom društvu 203 prirodna blaga s UNESCO-vog popisa. Međutim, složeni prirodni sustav sedrenih barijera starih oko 7.000 godina na kojemu počiva jedinstveni plitivički spoj jezera i slapova, šuma i livada te bogatog i raznolikog životinjskog i biljnog svijeta danas je ugrožen.
Što su kazali o predstojećem poslu
Anđelko Novosel, v.d. ravnatelja NP Plitvička jezera, rekao je da je pokrenut i cijeli niz monitoringa i znanstveno-istraživačkih projekata čiji će rezultati pokazati postoji li i kakav je utjecaj čovjeka na prirodu Plitvica iako je taj utjecaj, kako je rekao, „vidljiv i golim okom“. Najavio je također da će se primijeniti „model upravljanja posjetiteljima koji se u SAD-u pokazao uspješnim, a podrazumijeva adaptivno upravljanje“.
– Park ima 27 kilometara staza oko jezera, a ljeti je gotovo polovica tih staza neposjećena. Dakle, posjetitelji se koncentriraju na ona mjesta koja sami odaberu i zato mi kao javna ustanova moramo početi upravljati posjetima – rekao je Anđelko Novosel.
– Situacija kada nahrupi 200 autobusa loša je za sve. Ali, posjetiteljima se može kvalitetno upravljati, i to ne nužno tako da se limitira njihov broj. Uz dobru organizaciju posjetitelji se mogu kvalitetno rasporediti – izjavio je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
Ustvrdio je da dosad sankcija UNESCO-a nije bilo, ali ćemo „vidjeti što će dalje biti“. Uz preveliki broj posjetitelja ministar Dobrović istaknuo je i druge probleme Plitvica: prekomjernu izgrađenost, problem upravljanja prostorom te probleme odvodnje i vodoopskrbe, za koje očekuje da će biti kvalitetno riješeni. Najavio je i razvojne planove i projekte suradnje s lokalnim stanovništvom radi proizvodnje autohtonih poljoprivrednih proizvoda koji će obogatiti turističku ponudu.
– Vjerujem da ćemo uz napore koji se sada poduzimaju za nekoliko godina imati bitno bolju situaciju – kazao je ministar Dobrović.
Na pitanje koliko je građevina sagrađeno na ovom zaštićenom prostoru mimo prostornog plana rekao je tek da „postoji problem različitog tumačenja prostornog plana“.
– Moramo vidjeti gdje i što možemo dozvoliti, koji su uvjeti po pitanju zaštite okoliša za te objekte i sve to staviti na papir i poštivati.
Ministar je najavio i da se „radi na detaljnoj analizi svih problema koje opažamo u parku“ i da se ne smije „desiti da se procesom upravlja bez nadzora tijela nadležnih za zaštitu prirode“.
Počinje se s radom
Sve su oči uprte u skupinu za izradu plana zaštite našeg najstarijeg i najpoznatijeg nacionalnog parka.
U toj su se skupini našli domaći stručnjaci mr. sc. Ognjen Škunca, Vesna Vukadin i dr. sc. Vladimir Lay te dva ugledna inozemna stručnjaka u području upravljanja posjetiteljima u zaštićenim područjima – prof. Stephen McCool iz Sjedinjenih Američkih Država i prof. Paul Eagles iz Kanade, čiji su angažman sufinancirali američko, odnosno kanadsko veleposlanstvo u Hrvatskoj. Izrada plana upravljanja uključuje i niz radionica, i to ne samo za upravu NP Plitvička jezera, već i za uprave drugih nacionalnih i parkova prirode kao i učenje iz primjera dobre prakse drugih svjetskih zaštićenih područja. Izradi plana prethodit će i široka rasprava svih dionika, pa tako i lokalnog stanovništva. Pokrovitelji plana upravljanja su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu te UNDP-ov projekt PARCS.
Bit će zanimljivo vidjeti koje će mjere za zaštitu biti predložene. Ništa konkretno nije rečeno, a tek je nejasno nagoviješteno da se razmatra mogućnost povećanja cijena ulaznica. Inače, NP Plitvička jezera godišnje posjeti više od 1,3 milijuna posjetitelja, što je dvostruko više nego prije rata. Gotovo polovica svih posjetitelja u park dolazi ljeti, pa se tako u srpnju i kolovozu u parku dnevno nađe više od 13.000 posjetitelja. Dobro je poznato da svi oni žele vidjeti Veliki slap i kreću se uglavnom istim dijelom staza, dok je ostatak staza prazan. U najatraktivnijem dijelu parka stoga nastaju gužve, pa je i doživljaj plitvičke prirode mnogim posjetiteljima uvelike narušen. Valja znati da je sadašnji sustav staza i mostova uspostavljen 30-ih godina prošlog stoljeća i otad se nije puno mijenjao. Već 40-ak godina gotovo je nepromijenjen i sustav posjećivanja. Dakako, tako velik broj posjetitelja potiče izgradnju restorana, apartmana, hotela i sličnih objekata, a sve to u uvjetima neriješene odvodnje i vodoopskrbe. I prihodi lokalnog stanovništva uvelike ovise o dolasku posjetitelja.
Glavno je stoga pitanje kako očuvati to unikatno područje prirodne ljepote, a u isto vrijeme omogućiti posjetiteljima pravi doživljaj, kako potaknuti održivi razvoj cijelog područja, a istodobno zaštititi njegov osjetljiv ekosustav.
Dobro je da su nadležni napokon jasno rekli da problemi postoje i da su uprli prstom u one najveće. Nadajmo se samo da će sve analize, rasprave i planovi koji prethode poduzimanju mjera biti dovršeni što prije i da će se pronaći najbolja rješenja za zaštitu ugroženog ekosustava Plitvičkih jezera. Samo tako će i buduće generacije moći uživati u njihovoj nenadmašnoj ljepoti. Plitvice više ne mogu i ne smiju čekati!
