Teško stanje hrvatskog stambenog fonda
Stambene zgrade i kuće u Republici Hrvatskoj troše čak 42 posto ukupne energije u nas. Kod nas je posve uobičajeno vidjeti obiteljske kuće bez fasade i bez odgovarajuće toplinske izolacije. Jednako tako i sa stalno poluotvorenim prozorina – „na šiber“. O kolikom je rasipanju energije riječ, jasnije je kada se zna da obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj. S druge, pak, strane većina je višestambenih zgrada izgrađena do 1987. godine, a prije te godine tehnički propisi nisu uopće predviđali niti zahtijevali bilo kakvu toplinsku izolaciju zgrada. Ne čudi stoga da većina hrvatskog stambenog fonda pripada najlošijim energetskim razredima E, F ili G. Njihova je potrošnja energije ogromna – troše od 200 do 250 kWh po kvadratnom metru. Izvedbom dobre toplinske izolacije njihova potrošnja može se smanjiti i na 50 kWh/m², odnosno čak peterostruko.
Energetskom obnovom i toplinskom izolacijom vanjske ovojnice zgrada i kuća postižu se velike uštede u potrošnji energije – od 30 do 60, katkad i do 80 posto.
Ušteda u potrošnji energije donosi i osjetne financijske uštede stanarima kroz manje račune za grijanje zimi i hlađenje ljeti. Stanovanje u obnovljenim zgradama je puno ugodnije, rješavaju se i problemi poput vlage i plijesni, a k tome, povećava se i vrijednost obnovljene nekretnine. Naravno, tu je i estetska dimenzija, jer nakon obnove zgrade doista izgledaju kao nove.
Program poboljšanja do 2020.
Već treću godinu provode se programi energetske obnove stambenog fonda, a novi natječaj, koji je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 17. listopada 2016, uvodi niz novosti u dosadašnju proceduru. Najvažnija je da se odsad obnova financira sredstvima iz EU fondova, a ne iz državnih sredstava kao dosad. Za obnovu stambenog fonda u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ do 2020. godine u tu nam je svrhu na raspolaganju čak 100 milijuna eura – 70 milijuna eura za energetsku obnovu višestambenih zgrada te 30 milijuna eura za obnovu obiteljskih kuća. Prvim krugom natječaja za obnovu višestambenih zgrada dodijelit će se 147 milijuna kuna.
Do ove je godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz svoje natječaje odobrio sufinanciranje energetske obnove za više od 430 višestambenih zgrada u iznosu od 461 milijun kuna.
Prepoznali su to i vlasnici nekretnina, pa dok su 2014., kada je započeo program energetske obnove, uglavnom ispipavali o čemu je riječ, u 2015. godini došlo je do pravog buma obnove.
Važno je to za stanare koji u zgradama žive, za građevinski sektor koji time dobiva snažan vjetar u leđa, ali to je i šansa za značajnu uštedu energije na razini cijele države.
Objava novog javnog natječaja 17.10.2017. za obnovu višestambenih zgrada izazvala je veliko zanimanje javnosti.
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA: Natječaj za sufinanciranje energetske obnove – do 17. siječnja 2017.
Ove godine natječaj za obnovu višestambenih zgrada raspisan je nešto kasnije nego što se najavljivalo, 17. listopada 2016., zbog prilagodbe dosadašnjih natječajnih uvjeta onima koji su propisani na europskoj razini. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nizom je radionica zainteresiranoj javnosti predstavio novosti u odnosu na dosadašnju praksu energetske obnove. Mnogi se slažu da su uvjeti nešto stroži nego dosad, potrebna dokumentacija kompliciranija, ali – ono što je najvažnije – i financijske uštede su mnogo veće. Novih je odredbi puno, pa krenimo redom.
Energetski pregled i energetski certifikat, prije i nakon obnove, glavni projekt energetske obnove te upravljanje projektom i administracija sada će se sufinancirati s 85 posto prihvatljivih troškova (dosad je to bilo 40 posto). Radovi na obnovi, korištenje obnovljivih izvora energije te provođenje stručnog i projektantskog nadzora sufinancirat će se do 60 posto investicije (dosad 40 posto). Tako suvlasnici po projektu, naravno ovisno o obuhvatu izvedenih radova, iz EU fondova mogu dobiti od 100.000 do čak 13 milijuna kuna!
Novost je i to da je od ove godine iznos sufinanciranja jednak za sve dijelove Hrvatske (ranije je na područjima posebne državne skrbi sufinanciranje bilo veće nego u ostalim dijelovima). Ipak, i sad će se uvažavati indeks razvijenosti jedinice područne samouprave pa će zgrade u nerazvijenim područjima dobivati više bodova, kažu u Fondu.
Novost je i to da se odsad boduju i mjere kojima se osigurava pristupačnost i prilagodba višestambene zgrade osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, a to konkretno znači da će se sufinancirati i rampe, odnosno dizala, ako ih suvlasnici uključe u projekt obnove.
Doduše, povećana je potrebna ušteda energije za zagrijavanje/hlađenje prostora, koja mora biti veća od 50 posto u odnosu na potrošnju energije prije obnove. Veliko je to povećanje u odnosu na dosadašnjih propisanih 30 posto uštede. Ipak, u Fondu smatraju da to neće biti nikakav problem jer su dosad obnovljene višestambene zgrade potrošnju energije u prosjeku smanjile za 62 posto.
Svima koji se odluče da iskoriste novac iz EU fondova za obnovu svoje zgrade Fond, odnosno njegov Sektor za energetsku učinkovitost, pomagat će savjetima, i to u pripremi projekta, kompletiranju opsežne dokumentacije te tijekom provedbe i praćenja projekta. Na kraju će im Sektor izdati i potvrdu o spremnosti projektnog prijedloga, čime zapravo Fond želi povećati prolaznost projekata na natječaju, a time i uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih fondova.
Postoji i nekoliko osnovnih uvjeta za obnovu zgrada. Obnavljati se mogu samo one zgrade čiji je energetski razred D, E, F i G u kontinentalnoj, odnosno C, D, E, F i G u primorskoj Hrvatskoj. Mogu se obnavljati samo cjelovite zgrade koje čine jednu arhitektonsku cjelinu, pa tako obnovu ne mogu zahtijevati, na primjer, stanari samo jednog stubišta. Također, s energetskom obnovom mora biti suglasna natpolovična većina suvlasnika zgrade.
Prijave će se rangirati po broju bodova, a više će bodova dobiti zgrade kod kojih je projektiran veći postotak ušteda od propisanog, zatim one s većim brojem stanova, nižim energetskim razredom, spremnijim projektom (sklopljeni ugovori s izvođačima radova, s bankom za kreditiranje i sl.), starije zgrade, one koje projektom uključuju i zamjenu izvora energije, a osobito korištenje obnovljivih izvora energije za grijanje, odnosno pripremu potrošne tople vode i sl.
Rok za predaju projektnih prijedloga je 90 dana, dakle do 16. siječnja iduće godine. Potrebna dokumentacija i prijava dostavljaju se Posredničkom tijelu razine 2 Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Postupak ocjenjivanja i odabira traje 120 dana. No, oni koji ne budu stigli pripremiti potrebnu dokumentaciju za prijavu do polovice siječnja iduće godine ne trebaju se brinuti – novi se natječaj očekuje već u proljeće iduće godine.
Više o svim detaljima prijave na natječaj za obnovu višestambenih zgrada potražite na internetskoj stranici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: http://www.fzoeu.hr
