“100 % NAŠE MORE, PLAŽE I OBALE!”. U nizu mjesta Hrvatske tijekom siječnja i veljače 2023. održavaju se prosvjedi građana sa tim motom. Uz Građansku inicijativu Javno je dobro! okupile su mnoge inicijative i udruge iz niza mjesta Hrvatske, ponajviše otočnih i primorskih, kako bi upozorile javnost na opasne odredbe po kojima bi dosadašnje javno dobro – plaže i obale – moglo preći (neprimjetno) u privatne ruke, tzv. koncesijama. Svaka uvala „koja sa nekim restoranom čini prirodnu cjelinu“ mogla bi na taj način praktično biti privatizirana, dana privatnoj osobi na XY godina korištenja. Građani podsjećaju javnost i političare da obala, kao i vode i zrak, zauvijek trebaju biti naši, zajednički. U javnoj komunikaciji ,dotle, vladajući predlagatelj izbjegava odgovoriti na takve i druge konkretne primjedbe, skrećući pozornost na manje bitne „pozitivne“ dijelove zakona. I zamjerajući građanima da su se pridružili političkim strankama u predizbornoj utakmici (usput kazano, taj „slogan“ u Hrvatskoj se tako često koristi, kao da cijeli osvojeni 4-godišnji mandat nije i period borbe za novo povjerenje).
Pratimo kakva se budućnost sprema.
Sudjeluj u pripremanju boljeg i dobrog.
Prati što se događa u društvu, kako se pripremaju zakoni, jer si odgovoran građanin! Kako se i koliko dosljedno zakoni provode? Za koga su zakoni obavezni, a tko je zaštićen i kome se pogoduje?
Budimo odgovorni građani – potrudimo se, uložimo svoje vrijeme, angažman, tako da gradimo i ostavimo dobro društvo i lijepu domovinu našim malima i mladima, nasljednicima! Mi današnji odgovorni smo za nevolje ili blagodat sutrašnjih Zemljana. Budućnost mog djeteta određuje njegovo obrazovanje, sposobnosti i radišnost, ali jednako tako, ili više, i zakoni koji određuju društveni okvir u kojem će ono jednom živjeti!
Moramo i možemo.
Uredništvo odgovorno.hr
Inicijativa Javno je dobro, udruge okupljene u Zeleni Forum i mnogi drugi upozoravaju da prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML) na velika vrata uvodi privatizaciju javnog pomorskog dobra i omogućuje isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra koje je do sada bilo dobro opće uporabe. Apeliramo da se hitno zaustavi pretjerana eksploatacija pomorskog dobra jer ovakav nacrt Zakona za posljedicu imati nastavak trenda preizgrađenosti obale i pomorskog dobra kao i trenda nasipavanja pomorskog dobra koje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu i našem prirodnom krajobrazu.
Zahtijevamo hitno povlačenje prijedloga Zakona iz saborske procedure. Tražimo izradu novog Prijedloga ZPDLM koji će čuvati more i obalu, kojim će se osigurati 100% slobodan pristup svim plažama te kojim će se osigurati mehanizmi zaštite okoliša i garancija očuvanja pomorskog dobra kao općeg dobra!
Smatramo da će ovaj prijedlog Zakona o pomorskom dobru koji je, nažalost i unatoč mnogobrojnim primjedbama (njih 914) u e-savjetovanju, prošao Vladu i poslan u Sabor, promijeniti status pomorskog dobra!
Pomorsko dobro sad ima status općeg dobra, što znači da svima služi podjednako, ovim Zakonom gospodarski subjekti dobivaju mogućnost korištenja plaže i isključenja javnosti, tako da možemo ostati bez najvrjednijeg prostora kojeg imamo – naše obale!
Tim povodom, pozivamo građane na akcije koje će se održati diljem obale u subotu, 28. siječnja, točno u podne u Splitu, Puli te Braču, Visu, Makarskoj, Šolti, Opatiji, Malom Lošinju, kako bismo prenijeli našu poruku – More, plaže i obale su 100% naše!
Dana 2. veljače u 12:00 sati na Markovom trgu u Zagrebu saziva se građanski prosvjed, u suradnji s inicijativama i udrugama iz cijele Hrvatske, ponajviše iz obalnih i otočnih zajednica duž Jadrana, a u organizaciji Građanske inicijative Javno je dobro.
KAKO ĆE OVIM ZAKONOM POMORSKO DOBRO POSTATI PRIVATNI RESURS?
Prijedlog Zakona o pomorskom dobru sadrži niz manjkavosti koje mogu dovesti do ispunjenja dijametralno suprotnog cilja samog Zakona, a to je uništenje koncepta pomorskog dobra kao dobra opće uporabe koje mora biti na korist i odgovornost svih građana RH.
-
Ignoriraju se obveze poštivanja principa zaštite okoliša
Upozoravamo na ignoriranje obveze poštivanja principa zaštite okoliša u cijelom predloženom tekstu prijedloga ovog akta, ali usudili bismo se reći i na konceptualnoj razini predlagatelja teksta. Ignorirati potrebu zaštite mora i obale, a isticati aspekte korištenja vraća nas unazad u povijest sigurnih 20, ako ne i više, godina. Nedopustivo je u trenutku kada sama RH donosi cijeli spektar strategija i inih planskih dokumenata koji nameću zeleni razvoj, održive principe i potiču nas da ozelenimo naše ideje, da jedan prijedlog zakonodavnog akta predviđa iskorištavanje najvećeg prirodnog resursa RH bez niti jednog mehanizma ili garancije očuvanja.
-
Građani bi mogli biti isključeni sa 70% uređenih plaža. Privatni koncesionari – ugostiteljski i turistički objekti dobivaju pravo na plažu…
Smatramo da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, kao što i ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže!
Naime, sukladno prijedlogu Zakona građani bi mogli biti isključeni sa 70% uređenih plaža ispod hotelskih kompleksa, kampova i ugostiteljskih objekata. Znači li to da ćemo od sada imati plaže, kako bi Alan Ford rekao, za bogate, koje će imati oznaku “30% za građane i pse”?
Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže u turističkim naseljima daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. Izvjesno je da će vlasnici hotelskih kompleksa i kampova, turističkih i ugostiteljskih objekata diljem hrvatske obale iskoristiti ovu za njih savršenu mogućnost! I zato inzistiramo da su plaže 100% naše, 100 slobodne za sve naše građane!
-
Nasipavanje i dohrana se nedovoljno zakonski reguliraju
Nasipavanje mora i dohrane plaža uništavaju biljni i životinjski svijet u moru! Novim prijedlogom nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje/dohrane materijalom s primjesama zemlje! Tražimo da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane! Tražimo da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno!
-
Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima
Dodatnu zabrinutost izaziva članak koji propisuje da “ako je određeni projekt od interesa za Republiku Hrvatsku ili ako to ocijeni opravdanim, Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima”. Privatizacija javnih dobara i usluga karakteristična je za paket vrijednosti svake stranke na vlasti koja donosi zakon i zato ovakav prijedlog zakona ne čudi, potpuno je u skladu s dosadašnjim odnosom prema javnom dobru. Vidjeli smo kakve je učinke na društvo i ekonomiju imala dosadašnja privatizacija.
Uvažava li se glas građana? Predstavnici udruga za okoliš izolirani!
Koliko je zaštita okoliša marginalizirana govori i činjenica neuključivanja predstavnika okolišnih udruga u Radnu skupinu za izradu prijedloga novog Zakona. Ukoliko Sabor prihvati naš zahtjev i povuče prijedlog Zakona iz saborske procedure ustrajemo u traženju uključivanja predstavnica Zelenog foruma u Radnu skupinu za izradu novog prijedloga.
”Treba nam novi Zakon o pomorskom dobru koji čuva, a ne rasprodaje našu obalu i more!’”
Preuzeto: ZELENI FORUM
DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2023.
