spot_img

Razgovor Ognjen Zlatev: Naša uloga i nove aktivnosti za zaštitu vjerodostojne slobode govora. Fake news jesu prijetnja.

Je li Covid pridonio (i) rastu fake newsa? Spašava li nas jačanje gatekepeera i fact-checkera? Da, potvrdilo se, dosad najrječitije, da su digitalni kanali poput društvenih mreža postali dominantne platforme javne komunikacije Međutim, dok, s jedne strane, takve platforme svojim korisnicima osiguravaju najšire javno informiranje te slobodu izražavanja i nove prilike da brojne društvene skupine izraze svoje mišljenje, zabrinutost ili jednostavno podijele vijesti, njihova popularizacija donijela je sa sobom i brojne problematične trendove, kao što je značajan porast neprovjerenih i neistinitih informacija – lažnih vijesti, fake newsa, tzv. teorija zavjere…

Kako ograničiti poplavu neprovjerenih informacija bez ograničavanja slobode govora izazov je i još jedna od zamki s kojima se danas susreće Hrvatska i Europa. Kakav regulatorni okvir napraviti, koja su optimalna rubna ograničenja dopustiva u ovoj fazi. Društvo je u novoj etapi pokušaja da se uhvati u koštac s ovim gorućim problemom, izazova od općeg značenja.

***

Ognjen Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, dao nam je presjek razmišljanja i akcije koje provodi Europska zajednica. S njim smo razgovarali u okviru Weekend Media Festivalu i njegovom sudjelovanju na panelu „Smrt činjenica“ krajem rujna. 

Ključne informacije – poruke iz razgovora su:

  • Lažne vijesti čine stvarnu štetu zaštiti zdravlja, okoliša ili sigurnosti, ali su i suštinska prijetnja demokraciji.
  • Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija za internetske platforme iz lipnja 2022. na nov način obvezuje najveće kao što su Meta, Google, Twitter, Mozilla, Microsoft ili Tik Tok
  • Slijede nam veća ulaganja u sustavno razvijanje neovisne europske mreže fact-checkera radi otkrivanja dezinformacijskih kampanja
  • Aktom o digitalnim uslugama usvojenim u srpnju 2022. definiraju se novi kriteriji za nadzor na europskoj razini.
  • Kreće stroži nadzor na internetskim sadržajima, edukacija, podrška razvoju vjerodostojnih medija…

***

Smatrate li da je moguće ograničiti širenje informacija bez zadiranja u slobodu govora? 

Sloboda govora bit je demokracije i temeljno ljudsko pravo. Europska komisija naglašava potrebu braniti pravo na slobodu izražavanja, a ono se, prema odlukama Europskog suda za ljudska prava, ne primjenjuje samo na pozitivne i neuvredljive informacije.

No dezinformacije su nešto drugo. One su osmišljene i proširene s namjerom obmanjivanja javnosti radi ostvarenja neke koristi. Mogu prouzročiti stvarnu štetu zaštiti zdravlja, okoliša ili sigurnosti, ali su i suštinska prijetnja demokraciji. Kao i govor mržnje, tako i je širenje lažnih informacija na tuđu štetu ili vlastitu korist nespojivo sa slobodom izražavanja.

Europska komisija zato se sustavno protiv dezinformacija bori na više područja: od zaštite osobnih podataka online, do otvorene i djelotvorne podrške kvalitetnom novinarstvu.

Smatrate li poplavu lažnih vijesti nedavnim fenomenom ili nečim protiv čega se javni diskurs bori još prije porasta popularnosti društvenih medija?

Dezinformacije su prisutne u ljudskoj komunikaciji od početaka stvaranja organiziranih društava. Ono što se promijenilo posljednjih godina njihova je količina i brzina mogu doprijeti do ciljane, ali i nenamjerne publike kroz društvene medije i nove tehnologije.

Europska komisija zato je još 2018. predstavila, a u lipnju 2022. revidirala Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija za internetske platforme i ključne aktere u sektoru oglašavanja kako bi se obvezali raditi na poboljšavanju svojih uredničkih politika na internetu. Među 34 potpisnika Kodeksa su i velike platforme kao što je Meta, Google, Twitter, Mozilla, Microsoft ili Tik Tok. Neke od njih formalizirale su u međuvremenu suradnju s fact-checking organizacijama radi otkrivanja i označavanja sadržaja kojima nedostaje činjenične utemeljenosti.

Smatrate li da nepostojanje tradicionalnih gatekepeera (čuvara i pročistača ulaznih informacija) na društvenim mrežama predstavlja prijetnju činjeničnoj točnosti objavljenih vijesti i informacija na takvim kanalima?

Osim spomenutog Kodeksa usmjerenog na samoreguliranje internetskih platformi, Komisija potiče ulaganja država članica u medijsku pismenost, ali i sustavno razvijanje neovisne europske mreže fact-checkera radi otkrivanja dezinformacijskih kampanja u digitalnim medijima i na društvenim mrežama.

Hrvatska je u tome dobar primjer i drugim europskim državama kroz Agenciju za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija. Oni u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti rade na uspostavi provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, projektu vrijednom 45 milijuna kuna. Novac je predviđen iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a njegov najvažniji dio uspostava je hrvatske mreže fact-checkera za provjeru činjenične točnosti vijesti u medijskom prostoru.

Po Vašem mišljenju, kako je pandemija COVID-19 utjecala na porast lažnih vijesti?

Tijekom pandemije Europska komisija dezinformacije je prepoznala kao ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju i zatražila od internetskih platformi pojačan angažman kroz samoregulaciju.

Poticalo ih se na promicanje vjerodostojnih izvora, niže rangiranje provjereno netočnih sadržaja ili sadržaja koji dovode u zabludu, ali i na uklanjanje nezakonitog i sadržaja potencijalno štetnog za zdravlje. Jedna od ključnih mjera koju su platforme dogovorile na inicijativu Europske komisije bilo je osiguravanje veće vidljivosti za informacije čiji su izvor nacionalne i međunarodne zdravstvene organizacije te profesionalni mediji.

Kako se nadležna EU tijela bore protiv dezinformacija i koji su najveći izazovi kada je riječ o uklanjanju lažnih vijesti iz virtualnih medija?

Kao izvršno tijelo EU-a, Europska komisija sistematski se protiv dezinformacija bori na više područja, a osobito kroz nastojanja da mediji ostanu stup demokracije. Aktom Europske komisije o digitalnim uslugama usvojenim u srpnju 2022. definiraju se novi kriteriji za europskoj razini nadzor nad internetskim sadržajem. U rujnu usvojen je Europski akt o slobodi medija, jedna od najvažnijih legislativnih inicijativa Unije u posljednje vrijeme. Cilj mu je očuvati pluralizam i neovisnost medija na unutarnjem tržištu EU-a i ojačati europsku demokraciju.

Preuzeto: 24 sata


U prilog razumijevanju teme  – nove politike, možete pročitati:

NEKE TEMELJNE POSTAVKE AKTA EU O DIGITALNIM MEDIJIMA (srpanj 2022.)

Kakav je učinak novih obveza?

Aktom o digitalnim uslugama znatno se poboljšavaju mehanizmi za uklanjanje nezakonitog sadržaja i učinkovitu zaštitu temeljnih prava korisnika na internetu, uključujući slobodu govora. Osim toga, omogućuje se stroži javni nadzor internetskih platformi, posebice platformi koje koristi više od 10 % stanovništva EU-a.

To konkretno znači:

  • mjere za suzbijanje nezakonite robe, usluga i sadržaja na internetu, kao što je mehanizam kojim se korisnicima omogućuje označivanje takvog sadržaja, a platformama suradnja s „provjerenim označivačima”
  • nove obveze o sljedivosti poslovnih korisnika  u internetskim trgovinama kako bi se olakšala identifikacija prodavača nezakonite robe ili razumni napori internetskih trgovina da nasumično provjere jesu li proizvodi ili usluge označeni kao nezakoniti u bilo kojoj službenoj bazi podataka
  • učinkovitu zaštitu korisnika, uključujući mogućnost pritužbe na odluke platforme o moderiranju sadržaja
  • zabranu određenih vrsta ciljanih oglasa na internetskim platformama (ako su usmjereni na djecu ili kada upotrebljavaju posebne kategorije osobnih podataka, primjerice podatke o etničkoj pripadnosti, političkim stajalištima, seksualnoj orijentaciji)
  • mjere za veću transparentnost internetskih platformi u različitim područjima, među ostalim kad je riječ o algoritmima koji se koriste za preporučivanje
  • obveze vrlo velikih platformi da spriječe zlouporabu svojih sustava poduzimanjem mjera koje se temelje na procjeni rizika i neovisnim revizijama njihova upravljanja rizicima
  • pristup istraživača ključnim podacima najvećih platformi radi razumijevanja razvoja rizika na internetu
  • nadzornu strukturu prikladnu za složenost internetskog prostora: države članice EU-a imat će primarnu ulogu, a podupirat će ih novi Europski odbor za digitalne usluge; kad je riječ o vrlo velikim internetskim platformama, nadzor i provedba od strane Komisije.

Koji su glavni ciljevi Akta o digitalnim uslugama?

Nova pravila su razmjerna, potiču inovacije, rast i konkurentnost te olakšavaju širenje manjih platformi, MSP-ova i novoosnovanih poduzeća. Zahvaljujući preraspodjeli odgovornosti između korisnika, platformi i javnih tijela u skladu s europskim vrijednostima, u prvi plan dolaze građani. Ciljevi novih pravila su:

  • bolja zaštita potrošača i njihovih temeljnih prava na internetu
  • uspostava učinkovitog i jasnog okvira za transparentnost i odgovornost internetskih platformi
  • poticanje inovacija, rasta i konkurentnosti na jedinstvenom tržištu

Za građane

      • Bolja zaštita temeljnih prava
      • Veći izbor po nižim cijenama
      • Manja izloženost nezakonitom sadržaju

Za pružatelje digitalnih usluga

      • Pravna sigurnost, usklađivanje pravila
      • Lakše osnivanje i širenje poduzeća u Europi

Za poslovne korisnike digitalnih usluga

      • Veći izbor po nižim cijenama
      • Pristup tržištima na razini EU-a putem platformi
      • Ravnopravniji uvjeti u odnosu na pružatelje nezakonitog sadržaja

Za društvo općenito

      • Veća demokratska kontrola i nadzor sistemskih platformi
      • Suzbijanje sistemskih rizika kao što su manipulacije ili dezinformacije

Kakav je učinak novih obveza?

Aktom o digitalnim uslugama znatno se poboljšavaju mehanizmi za uklanjanje nezakonitog sadržaja i učinkovitu zaštitu temeljnih prava korisnika na internetu, uključujući slobodu govora. Osim toga, omogućuje se stroži javni nadzor internetskih platformi, posebice platformi koje koristi više od 10 % stanovništva EU-a.

To konkretno znači:

  • mjere za suzbijanje nezakonite robe, usluga i sadržaja na internetu, kao što je mehanizam kojim se korisnicima omogućuje označivanje takvog sadržaja, a platformama suradnja s „provjerenim označivačima”
  • nove obveze o sljedivosti poslovnih korisnika  u internetskim trgovinama kako bi se olakšala identifikacija prodavača nezakonite robe ili razumni napori internetskih trgovina da nasumično provjere jesu li proizvodi ili usluge označeni kao nezakoniti u bilo kojoj službenoj bazi podataka
  • učinkovitu zaštitu korisnika, uključujući mogućnost pritužbe na odluke platforme o moderiranju sadržaja
  • zabranu određenih vrsta ciljanih oglasa na internetskim platformama (ako su usmjereni na djecu ili kada upotrebljavaju posebne kategorije osobnih podataka, primjerice podatke o etničkoj pripadnosti, političkim stajalištima, seksualnoj orijentaciji)
  • mjere za veću transparentnost internetskih platformi u različitim područjima, među ostalim kad je riječ o algoritmima koji se koriste za preporučivanje
  • obveze vrlo velikih platformi da spriječe zlouporabu svojih sustava poduzimanjem mjera koje se temelje na procjeni rizika i neovisnim revizijama njihova upravljanja rizicima
  • pristup istraživača ključnim podacima najvećih platformi radi razumijevanja razvoja rizika na internetu
  • nadzornu strukturu prikladnu za složenost internetskog prostora: države članice EU-a imat će primarnu ulogu, a podupirat će ih novi Europski odbor za digitalne usluge; kad je riječ o vrlo velikim internetskim platformama, nadzor i provedba od strane Komisije.

Referenca: ec.europa.eu

Opaska: naslov, uvodnik i naglasci – postavilo uredništvo odgovorno.hr

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2022.
www.odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
Nema spama, samo dobro, odgovorno i održivo!Prijavite se i Vi na naš Newsletter.