Ovogodišnje izvješće EEA, objavljeno 29. rujna, ističe kako stanje okoliša u Europi nije dobro, a najveći su izazovi prijetnje prirodi i učinci klimatskih promjena. Izvješće se od 1995. objavljuje svake pete godine i pruža „provjeru stanja“ europskog okoliša, klime i održivosti.
Izvješće o europskom okolišu 2025. najopsežnija je analiza trenutnog stanja i izgleda za okoliš, klimu i održivost kontinenta, a temelji se na podacima iz 38 zemalja. U izvješću se naročito ističe kako klimatske promjene i degradacija okoliša predstavljaju izravnu prijetnju konkurentnosti Europe, koja ovisi o prirodnim resursima. Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. ovisi i o boljem i odgovornijem upravljanju zemljištem, vodom i drugim resursima. Zaštita prirodnih resursa, ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama te smanjenje onečišćenja izgradit će otpornost vitalnih društvenih funkcija koje ovise o prirodi, poput sigurnosti hrane, pitke vode i obrane od poplava.
Izvješće potiče ubrzanje provedbe politika i dugoročnijih mjera za omogućavanje održivosti koje su već dogovorene u okviru Europskog zelenog plana. Takve mjere usklađene su s prioritetima Kompasa konkurentnosti Europske komisije u vezi s inovacijama, dekarbonizacijom i sigurnošću.
No izvješće također ističe da je Europska unija svjetski lider u naporima za suzbijanje klime, smanjujući emisije stakleničkih plinova i korištenje fosilnih goriva, istovremeno udvostručujući udio obnovljivih izvora energije od 2005. godine. Dobar napredak postignut je i u poboljšanju kvalitete zraka te povećanju recikliranja otpada i učinkovitosti resursa u posljednjih 10-15 godina. Napredak u nizu čimbenika koji omogućuju prelazak na održivost – poput inovacija, zelenog zapošljavanja i održivog financiranja – također daje razloga za nadu.
Složeni izazovi
Bioraznolikost se smanjuje u kopnenim, slatkovodnim i morskim ekosustavima Europe zbog stalnih pritisaka uzrokovanih neodrživim obrascima proizvodnje i potrošnje, što se najizrazitije vidi u prehrambenom sustavu. U izvješću se navodi da će se u budućnosti pogoršanje stanja bioraznolikosti i ekosustava u Europi nastaviti, a dogovoreni ciljevi politike vjerojatno neće biti ispunjeni do 2030. godine.
Slično tome, europski vodni resursi su pod velikim pritiskom, pri čemu stres zbog nedostatka vode utječe na trećinu europskog stanovništva i teritorija. Održavanje zdravih vodenih ekosustava, zaštita slivova i osiguravanje obnavljanja resursa podzemnih voda ključno je za osiguranje buduće otpornosti Europe na vodu, navodi se u izvješću.
Što se tiče klimatskih promjena, Europa je kontinent na planetu koji se najbrže zagrijava. Klima se mijenja alarmantnom brzinom, ugrožavajući sigurnost, javno zdravlje, ekosustave, infrastrukturu i gospodarstvo. Sve veća učestalost i opseg katastrofa povezanih s klimom, kao i spoznaja da će se klima nastaviti mijenjati čak i uz ambiciozne napore EU-a za ublažavanje, naglašavaju hitnu potrebu za prilagodbom europskog društva i gospodarstva, a istovremeno osiguravajući da nitko ne bude zapostavljen.
Izvješće navodi da ovi najveći izazovi zahtijevaju preispitivanje veza između našeg gospodarstva i prirodnog okoliša, zemljišta, vode i prirodnih resursa. Samo obnovom prirodnog okoliša u Europi bit će moguće održati konkurentno gospodarstvo i visoku kvalitetu života za europske građane.
Širenje i povećanje dosega
Izvješće navodi da su hitno potrebne transformativne promjene u sustavima proizvodnje i potrošnje – dekarbonizacija gospodarstva, prelazak na kružno gospodarenje, smanjenje onečišćenja i odgovorno upravljanje prirodnim resursima. Politike EU-a, uključujući Zeleni plan, pružaju jasan put prema održivosti.
Izvješće posebno ističe napore za obnovu staništa putem rješenja temeljenih na prirodi, što će izgraditi otpornost, a također pomoći u naporima za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu. Također naglašava potrebu za dekarbonizacijom ključnih gospodarskih sektora, posebno prometa, te za rješavanje emisija iz poljoprivrede. Povećana kružnost ima potencijal smanjiti ovisnost Europe o uvozu energije i kritičnih sirovina. Nadalje, ulaganjem u digitalnu i zelenu tranziciju europske industrije, Europa može povećati produktivnost i postati globalni lider u zelenim inovacijama, razvijajući tehnologije za dekarbonizaciju industrija koje je teško smanjiti, poput čelika i cementa.
Profil Hrvatske
Hrvatska, najnovija država članica EU-a, suočava se s mnogim izazovima i prilikama u svom prelasku na zelenu budućnost. Kao dio mediteranskog bazena, koji se zagrijava brže od globalnog prosjeka, povećanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete i rizike od šumskih požara je prioritet. I dok Hrvatska nastavlja smanjivati emisije stakleničkih plinova (GHG), suočava se s potrebom ubrzanja prijelaza na kružno gospodarstvo, osiguranja održivog turizma, jačanja otpornosti infrastrukture i ekosustava, osiguranja sigurnosti hrane i razvoja pametnih, zelenih gradova.
Profil Hrvatske pruža sažet pregled ključnih trendova u tri dimenzije: okoliš i klima; socioekonomske promjene; i promjene sustava (energija, mobilnost i hrana) u zemlji. Ističe glavne događaje i izazove u tim područjima, uključujući mjere za potporu napretku prema održivosti u Hrvatskoj. Procjenu za svaku od tri dimenzije pripremili su nacionalni stručnjaci iz Europske mreže za informacije i promatranje okoliša (Eionet) u Hrvatskoj, na temelju 20 utvrđenih pokazatelja EEA-e ili Eurostata.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.