spot_img

OSVRT: Moderna numerička vremenska prognoza slavi 70 godina. Njezin značaj za život ljudi i borbu protiv klimatskih promjena neizmjeran je!

Prošle 2020. obilježili smo još jednu 70-godišnjicu, za čitavo čovječanstvo iznimno značajnu. Godine 1950., naime, izrađena je na računalu ENIAC u SAD-u prva numerička vremenska prognoza (NVP) u svijetu. Koliko je srednjoročna i dugoriočna prognoza za svakodnevni život i posebno borbu protiv klimatskih promjena važna, ne treba posebno govoriti. Svi znamo dragocjenu ulogu koju igra u životima ljudi.

Meteorolozi Jule Charney i Ragnar Fjørtoft te matematičar John von Neumann sa Sveučilišta Princeton opisali su u svom znanstvenom radu kako je prognoza nastala. Pojednostavljeni matematički model atmosfere (koji uključuje jednadžbe hidrodinamike i termodinamike) prikazao je gibanja zraka na sjevernoj polutki Zemlje na visini od oko 5 kilometara. Osnovni dio izračunate vremenske slike u naredna 24 sata bio je jačanje i pomicanje snažne ciklone iznad SAD-a prema sjeveroistoku, što se pokazalo (revolucionarno) točnim. 

ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer) je u svoje doba bio pravo čudo znanosti i tehnike. Računalo je bilo gigantskih razmjera, zauzimajući pretežni dio velike prostorije i sadržavalo je 18 000 elektronskih cijevi i čitave nizove utičnica koje su kablovima prespajale dežurne operaterke. Za spomenutu 24-satnu prognozu budućeg stanja atmosfere računalu ENIAC trebalo je 24 sata rada. Ali, proračuni su bili točni: nastupilo je upravo predviđeno vrijeme. 

Prvi pokušaj 1922. – dr. Richardson treba tim od 64.000 osoba

Tako je od prvog pokušaja numeričkog rješavanja jednadžbi gibanja u atmosferi, kojeg je 1922. pionirski izveo engleski matematičar i fizičar Lewis Fry Richardson, proteklo gotovo 30 godina. Iako je u svom radu dobio posve nerealne vrijednosti, Richardsona smatramo idejnim začetnikom NVP. U to doba koje nije poznavalo elektronička računala, vizionar Richardson je procijenio da bi mu za izračun prognoze u realnom vremenu bio potreban tim od 64000 osobe. 

Primjena MVP u praksi počinje – švedska vojska …

Nakon revolucionarnog ENIAC-ovog rezultata počinje postupno uvođenje NVP u praksu. U Švedskoj su 1954. Carl-Gustaf Rossby i njegov tim napravili prvu operativno korisnu numeričku prognozu i to za potrebe švedske vojske koja se upravo pripremala za velike vježbovne manevre. Operativna NVP uvodi se 1955. u SAD, a od 1959. u Japan te 1960. u britanski Met Office. Kod nas kasnih 70-ih.

Danas

Današnja operativna prognoza vremena nezamisliva je bez numeričke metode. Nema sektora ljudskog djelovanja koje danas ne uživa njezine blagodati, epohalnog dara čovječanstvu triju povezanih znanosti: fizike, matematike i informatike.

Na današnjem “običnom” uredskom računalu reprodukciju „čuvene“ ENIAC-ove numeričke prognoze dobit ćemo za samo nekoliko desetaka mili-sekundi! Mili-sekunda je tisućiti dio sekunde! Toliko o napretku informatičke znanosti u 50-ak godina!

O tome koliko je sve ovo važno govori i ova anegdota: „Dok sam kao mladi prognostičar radio u DHMZ-u, nazvao me neki čovjek i zatražio podatke o temperaturama u sutrašnjoj noći na relaciji Zagreb-Beograd: „Kako to mislite…? Koji grad vas zanima?“, pitam. „Zanimaju me sva mjesta od Zagreba do Beograda, u određene sate.“ „Kako sva?“ „Sutra prevozim vlakom pošiljku od nekoliko desetaka tisuća pilića i ukoliko temperatura naraste jedan stupanj mimo dopuštene pilići će uginuti.“

Danas su takvi podaci dostupni svakome već i na mobitelu.

dr. sc. Čedomir Branković

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img