Šteta ljudskom zdravlju od onečišćenja zraka u Europi: teret bolesti 2023

Razine onečišćenja zraka i dalje su previsoke unatoč poboljšanju kvalitete zraka, navodi se u novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA). Najnovija zdravstvena procjena kakvoće zraka objavljena 24.11.2023. ističe da svih 27 država članica EU-a ne ispunjava niti svoje standarde, a kamoli one koje postavlja Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), te da to ugrožava zdravlje Europljana.

Onečišćenje zraka najveći je zdravstveni rizik vezan za okoliš u Europi, uzrokujući kardiovaskularne i respiratorne bolesti koje dovode do gubitka zdravih godina života i do smrti koje se mogu spriječiti.

Ključne poruke iz novog EEA izvješća

• Koncentracije onečišćujućih tvari u zraku u 2021. godini ostale su znatno iznad razina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim smjernicama za kvalitetu zraka. Smanjenje onečišćenja zraka na ove razine smjernica spriječilo bi značajan broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati u državama članicama EU (EU-27); 253.000 od izloženosti finim česticama (PM_2,5 ) ; i 52.000 od izloženosti dušikovom dioksidu (NO₂ ) . Nadalje, smanjenjem kratkotrajne izloženosti ozonu (O₃ ) izbjeglo bi se 22.000 pripisivih smrti.
• Između 2005. i 2021. broj smrtnih slučajeva u EU koji se mogu pripisati PM_2,5 pao je za 41%.
• Za pojedine bolesti najveću štetu ljudskom zdravlju (teret bolesti) čine ishemijska bolest srca za PM_2,5 i dijabetes melitus za NO₂ .
• Za svaku specifičnu bolest povezanu s onečišćenjem zraka, relativni doprinos lošem zdravlju (teret bolesti) od mortaliteta i morbiditeta može značajno varirati. Na primjer, smrtnost je daleko dominantan čimbenik za ishemijsku bolest srca i rak pluća, dok je za astmu morbiditet. Ovo naglašava važnost razmatranja morbiditeta kako bi se izbjeglo podcjenjivanje štete ljudskom zdravlju.

U gradovima je promet glavni izvor onečišćenja. U nekim regijama kućno grijanje na kruta goriva, poput ugljena ili drva, također utječe na kvalitetu zraka. Svi ovi kumulativni fenomeni mogu uzrokovati ili pogoršati bolest. Europska agencija također naglašava da klimatske promjene, a posebno povećanje temperatura u gradovima, ugrožavaju kvalitetu zraka, a time i zdravlje Europljana.

Karta 1. Smrtnost zbog izloženosti PM_2,5 , 2021

U Hrvatskoj je izloženosti PM_2,5 iznad razine smjernice WHO AQ za 2021. od 5 µg/m 3 u 2021. uzrokovalo:

• 3.800 smrti
• 37.200 izgubljenih godina života
• 921 izgubljenu godinu života na 100.000 stanovnika

DOBRA HRVATSKA