Japanski su znanstvenici došli do zanimljivog i korisnog otkrića – mahovina koja raste po stablima i stijenama mijenja oblik u područjima visokog onečišćenja dušikom i suše. Ako je to tako, ta biljka može biti veliki prijatelj ljudima u lokalnoj zajednici. U nje je velik potencijal da bude učinkovit i jeftin bioindikator zagađenja.
Kakve signale šalje mahovina u područjime (ne)zagođenosti?
„Mahovina reagira na zagađenje dušikom te na sušu mijenjajući svoj oblik i gustoću sve do potpunog nestajanja, što znanstvenicima omogućava da izračunaju atmosferske promjene“, kaže Yoshitaka Oishi, izvanredni profesor na Sveučilištu Fukui Prefectural. Budući da mahovina raste u gradovima diljem svijeta, ova je metoda široko primjenjiva, u svakoj ulicu i svakom dvorištu. Znanstvenici su za potrebe studije analizirali 50 vrsta mahovine.
Jugoistočna Azija i istočni Mediteran imaju najlošiju kakvoću zraka, a slijede zemlje Latinske Amerike i Afrike. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije čak je 88 posto gradskih stanovnika izloženo godišnjim razinama zagađenja koje premašuju njihove smjernice za kakvoću zraka.
Mahovina, taj divan mekani sag, a sad ljudima pruža i korisne informacije.
