Nedavno dodavanje 482 novoprocijenjene vrste gljiva dovodi njihov broj na Crvenom popisu IUCN-a do 1300, od kojih je najmanje 411 u opasnosti od izumiranja. Dakle prema procijeni stručnjaka gotovo trećini svih vrsta gljiva s crvenog popisa prijeti izumiranje zbog ljudskog djelovanja i klimatskih promjena.
Kraljevstvo gljiva najveće je na svijetu nakon životinjskog, s procijenjenih 2,5 milijuna vrsta – od kojih je oko 155.000 dobilo imena.
Gljive su heterotrofni organizmi (to znači da za razliku od biljaka koriste gotove organske materije). Prema načinu života mogu biti saprobne, parazitske i mikorizne.
- Saprobne razgrađuju biljne ostatke (mrtve dijelove biljaka) i omogućuju kruženje materije u prirodi. Bez tog procesa život na Zemlji ne bi bio moguć.
- Parazitske parazitiraju na drugim organizmima.
- Treća grupa gljiva ima specifičan obostrano koristan odnos sa biljkama i nosi naziv mikorizne gljive. Neke vrste biljaka ne mogu klijati bez prisutnosti ovih gljiva. Mikoriza je vrlo važna za šumsko drveće jer bez ovih gljiva šume znatno zaostaju u rastu i slabije su otpornosti prema bolestima. Naime, gljive uzimaju iz supstrata vode i mineralne materije koje koriste biljke u procesu fotosinteze.
Gljive su neopjevani heroji života na Zemlji, čine samu osnovu zdravih ekosustava – ali su dugo bile zanemarene. Sada je vrijeme da to znanje pretvorimo u djelo i zaštitimo neobično gljivično kraljevstvo, čije goleme podzemne mreže održavaju prirodu i život kakav poznajemo.
glavna direktorica IUCN-a dr. Grethel Aguilar nakon ažuriranja crvene liste
Zašto su gljive ugrožene?
Brzi rast poljoprivrednih i urbanih područja zamijenio je staništa gljiva, dovodeći 279 vrsta u opasnost od izumiranja. Otjecanje dušika i amonijaka iz gnojiva i onečišćenje motora također prijeti 91 vrsti. To su ozbiljne prijetnje u Europi, koje utječu na vrste koje su dobro poznate u tradicionalnom selu, kao što je osjetljiva vlaknasta voštanica (Hygrocybe intermedia).
Najmanje 198 vrsta gljiva je u opasnosti od izumiranja zbog krčenja šuma za proizvodnju drva, ilegalne sječe i krčenja za poljoprivredu. Posebno su štetne čiste sječe starih šuma, koje uništavaju gljive koje se ne stignu ponovno uspostaviti. Trideset posto starih borovih šuma diljem Finske, Švedske i Rusije posječeno je od 1975. godine, zbog čega su vrste kao što je divovski vitez (Tricholoma colossus) postale ranjive.
I klimatske promjene utječu na gljive. Više od 50 vrsta gljiva je u opasnosti od izumiranja zbog promjena u obrascima požara u SAD-u, koje su drastično promijenile šume. Jele su od 1980. godine postale dominantne u visokim planinskim šumama Sierra Nevade, smanjujući stanište za ugroženi Gastroboletus citrinobrunneus.
Kako će gubitak gljiva utjecati na život na Zemlji?
“Iako gljive uglavnom žive skrivene pod zemljom i unutar drva, njihov gubitak utječe na život iznad zemlje koji ovisi o njima. Kako gubimo gljive, osiromašujemo usluge ekosustava i otpornost koju one pružaju, od suše i otpornosti na patogene u usjevima i drveću do skladištenja ugljika u tlu, ” rekao je profesor Anders Dahlberg, koordinator tijela za Crveni popis IUCN-a i SSC stručnjak za gljive. “Važno je zaštititi više starih šuma. Šumarske prakse trebale bi uzeti u obzir gljive, na primjer ostavljajući mrtvo drvo i raštrkana stabla, a proaktivno upravljanje šumama može pomoći u upravljanju intenzitetom požara.”
Većina biljaka surađuje s gljivama kako bi uzimale hranjive tvari i stoga ne mogu postojati bez njih, naglašava IUCN.
Gljive obavljaju najveći dio globalne reciklaže organske materije i time omogućuju povratak nutrijenata u supstrat. Pored nekih bakterija gljive su jedini organizmi koji mogu razlagati glavni konstitutivni dio mase biljnog tijela, lignina i celuloze. Bez njih bi bio prekinut tok kruženja materije u prirodi. Biljne zajednice bi se vrlo brzo našle zatrpane u vlastitom otpadu.
Gljive uspostavljaju simbiotske zajednice, takozvane mikorize sa više od 90 odsto biljnih vrsta. Prvenstveno su to drveća. Neke od tih zajednica su esencijalne, pa gljiva pomaže biljci u bržem i učinkovitijem usvajanju vode i mineralnih materija iz zemlje, a zauzvrat gljiva od biljaka uzima gotovu organsku hranu koju ova stvara u procesu fotosinteze.
Mnoge gljive su jestive, koriste se u proizvodnji hrane i pića uključujući fermentaciju te čine osnovu brojnih lijekova.
Gljive također podržavaju napore bioremedijacije za čišćenje kontaminiranih mjesta.
Gljive se svakodnevno testiraju na nove inovativne i maštovite načine kako bi koristile ljudima. Inženjeri, medicinski istraživači i dizajneri koriste prirodne sposobnosti raznih gljiva za antibiotike, građevinske materijale, filtriranje vode, čišćenje toksičnog otpada, suzbijanje štetočina, tekstil i druge svrhe.
Izvor: IUCN
