Šumski požari postaju sve učestaliji i rašireniji zbog klimatskih promjena

Šumski požari postaju sve učestaliji i rašireniji, uništavajući najmanje dvostruko više drveća danas nego prije dva desetljeća.

Prema podacima istraživača sa Sveučilišta Maryland, nedavno ažuriranim za razdoblje od 2001. do 2023. godine, površina opožarena šumskim požarima povećavala se za oko 5,4% godišnje u tom razdoblju. Šumski požari sada uzrokuju gubitak gotovo 6 milijuna hektara više drveća godišnje nego što je bio slučaj 2001. — što je područje otprilike veličine Hrvatske.

Vatra također čini veći udio u globalnom gubitku drveća u usporedbi s drugim pokretačima poput rudarstva i šumarstva. Dok su požari činili samo oko 20% ukupnog gubitka drveća 2001. godine, oni sada čine otprilike 33%.

Ovaj porast aktivnosti požara izrazito je vidljiv posljednjih godina. Šumski požari koji postavljaju rekorde postaju norma, a 2020., 2021. i 2023. označavaju četvrtu, treću i prvu najgoru godinu za globalne šumske požare.

Gotovo 12 milijuna hektara — područje otprilike veličine Nikaragve — izgorjelo je 2023., nadmašivši prethodni rekord za oko 24%. Ekstremni šumski požari u Kanadi uzrokovali su oko dvije trećine (65%) gubitka drveća izazvanog požarima prošle godine i više od jedne četvrtine (27%) ukupnog gubitka drveća u svijetu.

Šumski požari i klimatske promjene

Klimatske promjene jedan su od glavnih pokretača sve veće aktivnosti požara. Danas su ekstremni toplinski valovi već 5 puta vjerojatniji nego što su bili prije 150 godina i očekuje se da će postati još češći kako se planet nastavlja zagrijavati. Više temperature isušuju krajolik i pomažu stvoriti savršeno okruženje za veće, češće šumske požare.

Kada šume gore, one oslobađaju ugljik koji je pohranjen u deblima, granama i lišću drveća, kao i ugljik pohranjen ispod zemlje u tlu. Kako šumski požari postaju sve veći i učestaliji, emitiraju više ugljika, dodatno pogoršavajući klimatske promjene i pridonoseći većem broju požara kao dio povratne veze između požara i klime.

Ova povratna sprega, u kombinaciji sa širenjem ljudskih aktivnosti u šumska područja, uzrokuje veći dio povećanja aktivnosti požara kakvom danas bilježimo. Kako šumski požari izazvani klimatskim promjenama spaljuju sve veća područja, utjecat će na više ljudi i utjecati na globalno gospodarstvo.

Stanje svjetskih šuma 2024.: Klimatske promjene, šumski požari i nametnici prijete šumama

Naročito su ugrožene borealne šume

Velika većina — otprilike 70 % — svih gubitaka drveća povezanih s požarom između 2001. i 2023. dogodila se u borealnim regijama. Iako su šumski požari prirodni dio ekološkog funkcioniranja borealnih šuma, gubitak drveća povezan s požarom u tim se područjima povećao za oko 138.000 hektara (oko 3,6%) godišnje tijekom posljednje 23 godine. To je otprilike polovica ukupnog globalnog povećanja između 2001. i 2023. godine.

Klimatske promjene glavni su uzrok sve veće aktivnosti požara u borealnim šumama. Sjeverne regije visokih geografskih širina zagrijavaju se bržom brzinom od ostatka planeta, što pridonosi duljim sezonama požara, većoj učestalosti i žestini požara te većim opožarenim površinama.

Ovaj trend zabrinjava iz nekoliko razloga. Borealne šume skladište 30%-40% ukupnog zemaljskog ugljika na globalnoj razini, što ih čini jednim od najvećih skladišta ugljika na planetu. Većina ugljika u borealnim šumama pohranjena je pod zemljom u tlu, uključujući i permafrost, i kroz povijest je bila zaštićena od rijetkih i manje ozbiljnih požara koji se javljaju prirodno. Ali klimatske promjene i aktivnost požara tope permafrost i čine ugljik u tlu osjetljivijim na gorenje.

Cijeli članak možete pročitati na wri.org / autori: James MacCarthy, Jessica Richter, Sasha Tyukavina, Mikaela Weisse i Nancy Harris

I u Hrvatskoj se ove godine bilježi značajno povećanje broja požara na otvorenom, a posebno u priobalju

Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra u Hrvatskoj je u razdoblju od početka godine do 19. kolovoza zabilježeno 4.300 požara na otvorenom prostoru što je povećanje za 26% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga broja, zabilježeno je 2.697 požara raslinja, što je povećanje od 36 posto dok ukupna opožarena površina iznosi 20.907 hektara što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za čak 430%.

Povećano je i djelovanje zračnih snaga koje su u tom razdoblju djelovale 77 puta što je povećanje za 266 posto, a jedan Canadair bio je angažiran i u sklopu međunarodnih aktivnosti u Sjevernoj Makedoniji, pomažući u gašenju požara u razdoblju od 16. do 21. srpnja, navodi se u priopćenju.

U većini kategorija u promatranom razdoblju u ovoj godini, izuzev požara na objektima (8% manje u odnosu na prethodnu godinu) te ukupnog broja stradalih i ozlijeđenih osoba, zabilježeno je povećanje u odnosu na prošlu godinu.

Podaci za razdoblje od 1. do 20. kolovoza

O velikom angažmanu vatrogasaca u kolovozu koji su tjednima nadljudskim snagama gasili požare, sprječavali njihovo širenje u naseljena mjesta, štiteći živote i imovinu, svjedoče i podaci o sudjelovanju ukupno 557 postrojbi, 2837 vatrogasaca te 1011 vozila.

Zabilježen je 981 požar, dakle prosječno čak 49 požara po danu, a od toga je broj požara otvorenog prostora – 681, što je u prosjeku 34 požara po danu, dok su ukupno zabilježena 252 požara raslinja. Ukupna opožarena površina je 7709,8 hektara, stoji u priopćenju.

Više na:
U ovoj godini značajno povećanje broja požara na otvorenom prostoru
Požarna sezona u Hrvatskoj: Velike štete i ogromni napori vatrogasaca

DOBRA HVRATSKA