Iskorištavanje dječjeg rada – pogledajte mobitel, odjeću, čokoladu…

Mislite da je dječji rad u industriji stvar prošlosti i prva su vam asocijacija Dickensovi romani. Zastanite i promislite ponovo. Nažalost, početkom 2020. jedno od 10 djece u dobi od 5 i više godina bilo je uključeno u dječji rad u cijelom svijetu. 

Vjerojatno niste svjesni da i sami sudjelujete u iskorištavanju djece kroz dječji rad. Činite to npr. kao konzument brze mode. Kupujući onu majicu, košulju, čarape, gaće i sl. za svega par eura, jer skoro je sigurno da je dječji rad bio uključen u njihovu proizvodnju. Dječji rad u modi može se dogoditi u bilo kojoj fazi opskrbnog lanca, od uzgoja i žetve sirovine do predenja pređe i izrade stvarnih odjevnih predmeta. Najvjerojatnije se događa u proizvodnji pamuka, budući se 71% cjelokupnog dječjeg rada odvija u poljoprivredi.

Dječji rad u modnoj industriji

Dječji rad u modnoj industriji još je uvijek značajno prisutan iako je u većini zemalja zakonom zabranjen. To je posebno problem u nedovoljno razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Nije slučajno da su upravo to zemlje iz kojih većina brendova brze mode outsourca svoju odjeću. I, kao da nije dovoljno porazna činjenica da dječji rad u modi još uvijek postoji, on nažalost i raste. Smanjio se za 30% između 2000. i 2012., no tada je broj djece u dječjem radu porastao za 8,4 milijuna (dosegavši ​​160 milijuna u svijetu) unutar 4 godine. Pandemija COVID-19 bila je jedan od glavnih čimbenika, od zatvaranja škola do ekonomskih izazova koje je predstavljala.

Dječji rad u svakom punjivom elektroničkom uređaju

I ne samo u industriji brze mode, dječji rad ugrađen je i u naše mobitele, laptope i električne automobile. U gotovo svakom punjivom elektroničkom uređaju nalaze se litij-ionske baterije koje koriste kobalt. Prosječna automobilska litij-ionska baterija sadržava oko 28,9 kilograma nikla, 7,7 kg kobalta i 5,9 kg litija. Dvije trećine svjetskog kobalta dolazi iz Konga gdje proces vađenja minerala iz zemlje ima veliku ljudsku cijenu. Istraga Sky Newsa pokazala je da djeca od četiri godine rade u opasnim i bijednim uvjetima u rudnicima kobalta u Demokratskoj Republici Kongo za samo 8 penija dnevno.

Dječji rad u čokoladi, kavi, čaju, duhanu…

Mars, Nestlé i Hershey obećali su prije gotovo dva desetljeća da će prestati koristiti kakao koji beru djeca. Ipak, velik dio čokolade koju kupujete još uvijek uključuje dječji rad.

I ne samo čokolada, većina djece radnika radi na farmama koje proizvode kakao, kavu, pamuk, gumu, čaj, duhan i druge usjeve. Studije u Brazilu, Keniji i Meksiku pokazale su da djeca ispod 15 godina čine 25-30 posto ukupne radne snage u tim robama.

Američki Ured za međunarodne poslove rada (ILAB) održava popis robe i zemalja njezinog izvora za koje ima razloga vjerovati da su proizvedene dječjim radom pa provjerite sami.

Što je dječji rad

Ne treba sav rad koji obavljaju djeca klasificirati kao dječji rad koji treba eliminirati. Sudjelovanje djece ili adolescenata iznad minimalne dobi za zapošljavanje u poslovima koji ne utječu na njihovo zdravlje i osobni razvoj niti ometaju njihovo školovanje općenito se smatra nečim pozitivnim. To uključuje aktivnosti kao što je pomoć u obiteljskom poslu ili zarađivanje džeparca izvan školskih sati i tijekom školskih praznika. Ovakve aktivnosti doprinose razvoju djece i dobrobiti njihovih obitelji; pružaju im vještine i iskustvo te ih pripremaju da budu produktivni članovi društva tijekom svog odraslog života.

Pojam “dječji rad” definira se kao rad koji djeci oduzima djetinjstvo, njihove potencijale i dostojanstvo, a koji šteti tjelesnom i psihičkom razvoju. Odnosi se na posao koji je psihički, fizički, društveno ili moralno opasan i štetan za djecu i/ili ometa njihovo školovanje.

Djeca mogu biti prisiljena na posao iz raznih razloga. Najčešće se dječji rad pojavljuje kada se obitelji suočavaju s financijskim izazovima ili neizvjesnošću – bilo zbog siromaštva, iznenadne bolesti roditelja ili gubitka posla primarnog hranitelja u obitelji.

Danas u cijelom svijetu oko 218 milijuna djece radi, mnoga puno radno vrijeme. Ne idu u školu i imaju malo ili nimalo vremena za igru. Mnogi ne dobivaju odgovarajuću prehranu ili njegu. Uskraćena im je prilika da budu djeca. Više od polovice njih izloženo je najgorim oblicima dječjeg rada kao što su rad u opasnim okruženjima, ropstvo ili drugi oblici prisilnog rada, nedopuštene aktivnosti uključujući trgovinu drogom i prostituciju, kao i sudjelovanje u oružanim sukobima. Osobito su ugrožene djevojčice koje često nose “trostruki teret” – škole, posla i kućanskih poslova. To im povećava rizik od zaostajanja, čineći ih još ranjivijima na siromaštvo i isključenost.

Bez obzira na uzrok, dječji rad povećava društvenu nejednakost i diskriminaciju.

Socijalna pravda za sve. Zaustavite dječji rad!

Međunarodna organizacija rada (ILO) pokrenula je Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada 2002. godine kako bi usmjerila pozornost na globalnu raširenost dječjeg rada te radnje i napore potrebne za njegovo uklanjanje. Svake godine 12. lipnja, Svjetski dan okuplja vlade, organizacije poslodavaca i radnika, civilno društvo, kao i milijune ljudi iz cijelog svijeta kako bi istaknuli muku djece radnika i što se može učiniti da im se pomogne.

Vođen načelima sadržanim u Konvenciji ILO-a o minimalnoj dobi br. 138 i Konvenciji o najgorim oblicima dječjeg rada br. 182 , Program ILO-a o dječjem radu (IPEC) radi na postizanju učinkovitog ukidanja dječjeg rada.

Naglašavajući vezu između socijalne pravde i dječjeg rada, slogan Svjetskog dana 2023. je ‘Socijalna pravda za sve. Zaustavite dječji rad!‘.

Što kao odgovorni potrošači možemo učiniti u vezi s dječjim radom

Potrošači danas imaju vrlo snažan glas. Kompanije ulažu velike napore i novac kako bi izbjegle negativne recenzije potrošača i loš publicitet. Dječja radna snaga koristi se jer je jeftina i povećava profitne marže kompanija. Pohlepa je razlog i vi to možete zaustaviti – jednostavno prestanite kupovati takve proizvode:

• Educirajte se i podijelite svoje znanje. Možda prije čitanja ovog članka niste znali koji sve proizvodi u sebi sadrže dječji rad. Biti svjestan toga već je odličan prvi korak!
• Ako možete, razmislite o doniranju organizacijama koje aktivno rade na borbi protiv dječjeg rada.
• Zahtijevajte transparentnost i izbjegavajte modne marke koje vam ne govore tko je za njih napravio odjeću. Zapamtite: ako je odjevni predmet toliko jeftin da zvuči predobro da bi bio istinit, obično krije užasnu cijenu.
• Podržite etičke i transparentne proizvode i proizvođače.
• Odaberite proizvode koji garantiraju da dječji rad nije uključen u njihovu proizvodnju.
• Potražite certifikate trećih strana kao što su Fair Trade International, Better Cotton Initiative ili Fair Wear Association…

DOBRA HRVATSKA