Od svog osnutka od strane UNESCO-a 1967. godine, Međunarodni dan pismenosti obilježava se svakog 8. rujna diljem svijeta. Cilj obilježavanja je promicanje pismenosti kao ljudskog prava i temelja za obrazovanje, osnaživanje i održivi razvoj.
Pismenost je temeljno ljudsko pravo za sve. Otvara vrata uživanju drugih ljudskih prava, većih sloboda i globalnog građanstva. Pismenost je temelj za ljude da steknu šira znanja, vještine, vrijednosti, stavove i ponašanja kako bi se potaknula kultura trajnog mira temeljena na poštivanju jednakosti i nediskriminacije, vladavine prava, solidarnosti, pravde, raznolikosti i tolerancije te kako bi se izgradili skladni odnosi sa samim sobom, drugim ljudima i planetom.
Unatoč napretku, 2024. godine najmanje 739 milijuna mladih i odraslih diljem svijeta još uvijek nije imalo osnovne vještine pismenosti. Istodobno, 4 od 10 djece ne postiže minimalnu vještinu čitanja. Čak 272 milijuna djece i adolescenata nije pohađalo školu u 2023. godini.
Napredak je bio neravnomjeran među regijama, zemljama i skupinama stanovništva unutar zemlje. Preko 77% nepismenih odraslih osoba živi u dvije svjetske regije: u subsaharskoj Africi (225 milijuna) i južnoj Aziji (347 milijuna). Žene su činile 63% nepismenih – udio koji se, prema podacima, gotovo nije promijenio u posljednja tri desetljeća. Također se procjenjuje da globalno 40% učenika ne pohađa nastavu na jeziku koji najviše govore i razumiju.
Vještine i izazovi pismenosti nastavljaju se razvijati u svijetu koji se brzo mijenja. Digitalizacija, uključujući umjetnu inteligenciju (AI), mijenja način na koji se politike, sustavi, programi i prakse pismenosti dizajniraju, provode i prate. To podsjeća na potrebu za čvrstom temeljnom bazom pismenosti i postavlja zahtjeve za vještinama višeg reda kako bi se ljudi kritički, sigurno i odgovorno bavili znanjem i informacijama. Vještine pismenosti koje pojedincima omogućuju kritičko čitanje „svijeta“ – nadilazeći puko dekodiranje „riječi“ – čine temelj za postajanje akterima transformacije. Pismenost je također bitna za stjecanje šireg skupa znanja, vještina, stavova, vrijednosti i kompetencija u različitim područjima – bilo da se radi o medijskoj i informacijskoj pismenosti, financijskoj pismenosti, tehničkim i strukovnim vještinama, zdravstvu, političkim i društvenim znanostima, znanosti o okolišu, građanskom obrazovanju i kulturi.
Svake godine Međunarodni dan pismenosti dolazi s jedinstvenom temom, koja odražava izazove i ciljeve svog doba.
Pismenost za ljude, planet i prosperitet
Ovogodišnja tema ‘Pismenost za ljude, planet i prosperitet’, ističe ulogu pismenosti u promicanju uključivosti, podržavanju održive budućnosti i proširenju mogućnosti za život i gospodarski razvoj.
Obilježavajući 60. obljetnicu Međunarodnog dana pismenosti, proslava 2026. godine nudi priliku za razmišljanje o globalnom napretku u pismenosti, rješavanje trajnih i novih izazova te oblikovanje budućih programa pismenosti. Istaknut će se postignuća, posebno od 2015. godine, a istovremeno će se predstaviti učinkovite politike, prakse i partnerstva za unapređenje pismenosti za sve.
Obilježavanje će pružiti okvir za razmišljanje o tome kako su nacionalne politike i niz programa i praksi pismenosti napravili razliku od 2015. godine. Kako su poboljšane vještine pismenosti doprinijele unapređenju sociokulturnih, ekonomskih i ekoloških dimenzija održivog razvoja.
Iz perspektive cjeloživotnog učenja, napredak pismenosti istražit će se u četiri široka područja:
- povećanje pristupa kvalitetnom osnovnom obrazovanju;
- pružanje alternativnih mogućnosti učenja za djecu izvan škole te niskokvalificirane mlade i odrasle;
- obogaćivanje pismenih okruženja i kulture cjeloživotnog učenja; i
- implikacije brzog napretka digitalne tehnologije i umjetne inteligencije za vještine pismenosti i pružanje usluga.
Očekuje se da će se ovaj kolektivni dijalog nastaviti kako međunarodna zajednica napreduje u završnu fazu Agende za održivi razvoj do 2030. i započinje rasprave o budućim globalnim prioritetima na Samitu o ciljevima održivog razvoja planiranom u New Yorku za rujan 2027. U konačnici, to će pomoći u oblikovanju globalne agende pismenosti nakon 2030., utemeljene na perspektivama cjeloživotnog učenja, usmjerene na čovjeka i temeljene na pravima.
Izvor: UNESCO
