Kvaliteta radnih mjesta u EU poboljšala se u posljednjem desetljeću, prema Europskim izgledima za zapošljavanje i socijalnu skrb za 2026. godinu, objavljenima jučer.
Izvješće ukazuje na napredak u tri područja: plaćama, sigurnosti radnog mjesta i radnom vremenu . Pokazuje da kvalitetnija radna mjesta pomažu u izgradnji snažnog, produktivnog i konkurentnog gospodarstva .
Izvješće otkriva da kvalitetnija radna mjesta mogu povećati produktivnost
- poboljšanje motivacije
- smanjenje fluktuacije osoblja
- poticanje razvoja vještina
- podrška boljoj organizaciji rada
Izvješće također razmatra aktualne izazove uključujući usporavanje rasta zaposlenosti, slab rast produktivnosti i pritisak na prihode kućanstava zbog visokih cijena energije.
Ističe se da je nedostatak radne snage često izraženiji na poslovima niže kvalitete, što pokazuje da poboljšanje kvalitete posla može pomoći u privlačenju i zadržavanju radnika tamo gdje su najpotrebniji. Zauzvrat, veća produktivnost može pomoći u poboljšanju plaća i uvjeta rada.
Europski izgledi za zapošljavanje i socijalna pitanja za 2026. godinu temelje se na Okviru za kvalitetu radnih mjesta Odbora za zapošljavanje, koji definira različite dimenzije kvalitete radnih mjesta. Pokazuje zašto bi kvaliteta radnih mjesta trebala biti središnja u europskom odgovoru na dugoročne ekonomske promjene, nizak rast produktivnosti, starenje stanovništva, nedostatak radne snage te zelenu i digitalnu tranziciju.
Do kraja ove godine, Komisija će predstaviti Zakon o kvalitetnim radnim mjestima, nakon druge faze konzultacija sa socijalnim partnerima EU-a.
Kvaliteta poslova i dalje se razlikuje među zemljama, sektorima i zanimanjima
Kvaliteta poslova razlikuje se među sektorima. Viša je u sektorima od strateške i ekonomske važnosti za EU, posebno u proizvodnim i uslužnim sektorima koji zahtijevaju puno znanja. S druge strane, zanimanja s nedostatkom radne snage često uključuju atipičnije radno vrijeme, manje sigurne poslove i niže plaće.
Izvješće pokazuje da su kvalitetnija radna mjesta češća u informacijama i komunikacijama, financijama i osiguranju, javnoj upravi te stručnim, znanstvenim i tehničkim aktivnostima. Poslovi lošije kvalitete češće se nalaze u uslugama smještaja i prehrane, administrativnim i pomoćnim uslugama te nekim niže kvalificiranim uslužnim poslovima.
Osim toga, razlike i dalje postoje među zemljama EU-a, pri čemu neke zemlje bilježe pogoršanje u dva ili više pokazatelja kvalitete radnih mjesta tijekom proteklog desetljeća, čak i dok je ukupni trend u EU-u ostao pozitivan.
Plaće i produktivnost idu ruku pod ruku
Izvješće pokazuje da plaće mogu nastaviti rasti samo ako tvrtke postanu produktivnije. Istodobno, više plaće, posebno minimalne plaće, mogu potaknuti tvrtke na ulaganja i inovacije, umjesto da se natječu niskim troškovima rada.
Od donošenja Direktive EU o minimalnim plaćama, minimalne plaće su se povećale, posebno u zemljama EU-a s nižim razinama plaća i većim brojem osoba koje primaju minimalnu plaću.
Tehnologija i umjetna inteligencija mijenjaju rad
Umjetna inteligencija može povećati produktivnost i kvalitetu posla pomažući radnicima da se usredotoče na vrijednije zadatke i razviju nove vještine. No, njezini učinci ovisit će o tome kako se uvodi i kako se upravlja. Izvješće ističe da umjetna inteligencija može vršiti pritisak na potražnju za radnom snagom u nekim početnim i rutinskim poslovima te da može utjecati na plaće i uvjete rada. Zbog toga su zastupljenost radnika, politike vještina i socijalni dijalog sve važniji.
Nova istraživanja također sugeriraju da bi veće oslanjanje na automatizirane alate moglo oslabiti kritičko razmišljanje, smanjiti učenje kroz rad i povećati potrebu za ljudskim nadzorom. Manje iskusni radnici često vide najveće neposredne dobitke u produktivnosti korištenjem umjetne inteligencije. Međutim, također mogu biti manje sposobni uočiti pogreške, što potencijalno povećava jaz u vještinama.
Zapošljavanje i društveni trendovi
Kako je propisano Ugovorom, izvješće također razmatra šire trendove zapošljavanja i socijalne skrbi u EU. Pokazuje da je tržište rada EU-a ostalo otporno. U 2025. godini stopa zaposlenosti dosegla je 76,1%, dok je nezaposlenost ostala na povijesno niskih 6%.
Za 2026. godinu, izvješće se temelji na analizi Komisije koja pokazuje da će energetski šok povezan sa sukobom na Bliskom istoku vjerojatno usporiti rast zaposlenosti, ali ga neće zaustaviti. Očekuje se da će se 2026. godine stvoriti oko 440 000 manje radnih mjesta. Unatoč tome, izgledi upućuju na sporije zapošljavanje, a ne na nagli pad, jer se očekuje da će poslodavci zadržati svoje radnike. U 2026. godini realne plaće su 1,4% iznad razine prije pandemije COVID-19, nakon što su se oporavili gubici doživljeni 2022. i 2023. u većini država članica.
Izvor: Europska komisija
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.