Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše usredotočit će se na budućnost upravljanja zemljištem. Svake sekunde, ekvivalent četiri nogometna igrališta zdrave zemlje postaje degradiran – što ukupno iznosi 100 milijuna hektara svake godine.
Opća skupština UN-a proglasila je 17. lipnja za “Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše” svojom rezolucijom iz prosinca 1994. godine. Dezertifikacija i suša su problemi globalnih dimenzija. Pogađaju sve regije svijeta i potrebna je zajednička akcija međunarodne zajednice kako bi se oni riješili.
Ekosustavi kopnenih područja pokrivaju više od jedne trećine svjetskog kopna. Izuzetno su osjetljivi na prekomjerno iskorištavanje i neodgovarajuće korištenje zemljišta. Dezertifikacija je degradacija zemljišta u sušnim, polusušnim i suhim subhumidnim područjima. Prvenstveno je uzrokovana ljudskim aktivnostima i klimatskim varijacijama. Pogađa prvenstveno najsiromašnije u svijetu. Odluke koje svakodnevno donosimo o tome što kupiti, jesti, piti, odjenuti i kako putovati – sve to ima utjecaj na zemljišne resurse.
Do 40% tla na planeti već je degradirano!
Dezertifikacija i suša, koje su degradacija zdravlja okoliša, pridonose kolapsu bioraznolikosti i pogoduju pojavi zoonoza… Ovo je još jedan podsjetnik da su ljudsko zdravlje i zdravlje našeg okoliša duboko isprepleteni.
– Audrey Azoulay, generalna direktorica UNESCO-a
Degradacija tla i suša među najhitnijim su ekološkim izazovima našeg vremena, pri čemu se do 40% ukupne površine zemlje u svijetu već smatra degradiranom.
- Svake sekunde, ekvivalent četiri nogometna igrališta zdrave zemlje degradira se, dodajući ukupno 100 milijuna hektara svake godine.
- Svaki USD uložen u obnovu zemljišta može donijeti do 30 USD zauzvrat. U mnogim zemljama pogođenim dezertifikacijom, degradacijom zemljišta i sušom, poljoprivreda predstavlja visok udio u gospodarskom prihodu.
- Prema UNCCD-u, više od 130 zemalja već se obvezalo postići neutralnost degradacije zemljišta (LDN) do 2030. Svijet u kojem ljudska aktivnost ima neutralan ili čak pozitivan utjecaj na tlo.
Za borbu protiv negativnih učinaka suše, globalna otpornost na sušu nije stvar izbora nego nužnost. Proaktivne mjere, obnova krajolika, održivo upravljanje vodama, regenerativna poljoprivreda i spremnost na katastrofe mogu pomoći u ublažavanju negativnih učinaka suše i osigurati bolju budućnost.
- Svjetski dan zaštite okoliša 2024: Obnova zemljišta, dezertifikacija i otpornost na sušu
- Može li Hrvatska postati polupustinjsko područje?
- Mediteran se zagrijava oko 20% brže od svjetskog prosjeka
Zemlja je naš najdragocjeniji resurs
Zdrava zemlja ne samo da nam osigurava gotovo 95% naše hrane, već i mnogo više. Ona nas odijeva i štiti, osigurava radna mjesta i sredstva za život te nas štiti od sve većih suša, poplava i šumskih požara.
U isto vrijeme, rastuće stanovništvo u kombinaciji s neodrživim obrascima proizvodnje i potrošnje povećava potražnju za prirodnim resursima, stavljajući prekomjerni pritisak na zemljište do točke degradacije. Dezertifikacija i suša potiču prisilnu migraciju, dovodeći desetke milijuna ljudi svake godine u opasnost od raseljavanja.
Od 8 milijardi stanovnika svijeta, više od jedne milijarde mladih ljudi ispod 25 godina živi u zemljama u razvoju, posebno u regijama koje izravno ovise o zemlji i prirodnim resursima za preživljavanje. Stvaranje mogućnosti zapošljavanja za ruralno stanovništvo održivo je rješenje koje mladim ljudima daje pristup prilikama za eko-poduzetništvo, a istovremeno i širenje najboljih praksi.
Ujedinjeni za zemlju: naše nasljeđe. Naša budućnost.
Angažiranje sadašnjih i budućih generacija važnije je nego ikad za zaustavljanje i preokret alarmantnih trendova degradacije tla. To je preduvijet za ispunjavanje globalnih obveza obnove 1 milijarde hektara degradiranog zemljišta do 2030. Tema odabrana za ovogodišnji Dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše — Ujedinjeni za zemlju: naše nasljeđe. Naša budućnost. — nastoji mobilizirati sve dijelove društva u potpori održivom upravljanju zemljištem.
Domaćin ovogodišnjeg globalnog obilježavanja bit će Vlada Njemačke, potpisnica konvencije i jedna od njezinih predanih podupiratelja. Poklapajući se s 30. godišnjicom UNCCD-a, to će biti ključni trenutak za podizanje globalne svijesti i mobiliziranje svih dijelova društva u potpori održivom upravljanju zemljištem. Kreatori promjena iz cijeloga svijeta okupit će se u Bonnu, u Njemačkoj, kako bi razgovarali i usmjerili inicijative za osiguranje zdrave zemlje za sadašnje i buduće generacije.
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.