Svjetski dan slobode medija, 3. svibnja, podsjeća na potrebu poštivanja slobode medija, a ujedno je i dan razmišljanja medijskih stručnjaka o pitanjima slobode i profesionalne etike. Jednako važno, Svjetski dan slobode medija dan je podrške medijima koji su meta ograničavanja ili ukidanja njihovih sloboda. To je ujedno i dan sjećanja na one novinare koji su izgubili živote u potrazi za pričom.
Svjetski dan slobode medija proglasila je Opća skupština UN-a u prosincu 1993. godine na preporuku koju je 1991. godine usvojila Opća konferencija UNESCO-a. Ove će se godine obilježiti 32. godišnjica tog dana, a UNESCO i drugi međunarodni partneri organiziraju posebne događaje diljem svijeta.
Globalno obilježavanje Svjetskog dana slobode medija ove će se godine usredotočit na dubok utjecaj umjetne inteligencije (UI) na novinarstvo i medije pod temom: Izvještavanje u Vrlom novom svijetu – Utjecaj umjetne inteligencije na slobodu medija. Fokus je na pitanju kako umjetna inteligencija utječe na slobodu medija, slobodan protok informacija, neovisnost medija i globalni cilj osiguranja pristupa informacijama i zaštite temeljnih sloboda (Cilj održivog razvoja 16.10).
Sloboda izražavanja usprkos revoluciji umjetne inteligencije
Brzi rast i korištenje umjetne inteligencije (UI) uvelike mijenja novinarstvo, medije i slobodu medija. Iako načela slobodnih, neovisnih i pluralističkih medija ostaju ključna, utjecaj UI na prikupljanje, obradu i širenje informacija je dubok, predstavljajući i inovativne prilike i ozbiljne izazove.
Umjetna inteligencija može pomoći u podržavanju slobode izražavanja olakšavanjem pristupa informacijama, omogućujući većem broju ljudi komunikaciju diljem svijeta i mijenjajući način na koji informacije teku globalno.
Istovremeno, umjetna inteligencija donosi nove rizike. Može se koristiti za širenje lažnih ili obmanjujućih informacija, povećanje govora mržnje na internetu i podržavanje novih vrsta cenzure. Neki akteri koriste umjetnu inteligenciju za masovni nadzor novinara i građana, stvarajući zastrašujući učinak na slobodu izražavanja. Velike tehnološke platforme koriste umjetnu inteligenciju za filtriranje i kontrolu sadržaja koji se vidi, što ih čini moćnim čuvarima informacija. Sve je veća zabrinutost da bi umjetna inteligencija mogla učiniti globalne medije previše sličnima, smanjiti različita gledišta i istisnuti manje medijske kuće.
Iako umjetna inteligencija može pomoći medijskim organizacijama automatizacijom zadataka, čineći ih učinkovitijima i pomažući im da održe korak s potražnjom, istovremeno financijsko zdravlje mnogih medijskih kuća slabi. Generativni alati umjetne inteligencije ponovno koriste novinarski sadržaj bez poštene naknade, oduzimajući prihod neovisnim medijima i dajući ga tehnološkim platformama i tvrtkama umjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija igra sve veću ulogu u izborima, pomažući u provjeri činjenica i borbi protiv dezinformacija. Također pruža alate novinarima i biračima za podršku informiranom sudjelovanju u demokraciji. No, umjetna inteligencija također stvara rizike. Može se koristiti za izradu lažnog, ali realističnog sadržaja, poput deepfakeova, što može narušiti povjerenje u demokratske sustave. Rješavanje ovih izazova zahtijeva suradnju između vlada, medija i civilnog društva.
UN -ov Globalni digitalni sporazum kaže da je važno rješavati probleme uzrokovane tehnologijom, a istovremeno štititi privatnost ljudi i slobodu izražavanja.
DOBRA HRVATSKA
