Kakva je to godina bila! Umjesto da kažemo nezaboravna, za mnoge je to godina koju žele čim prije zaboraviti. Unatoč nedaćama, 2020. godina je rezultirala i s nekoliko velikih pobjeda kada je priroda u pitanju, a nama je iznimno drago da smo i mi tome doprinijeli!
Želimo započeti ovu godinu prisjećajući se nekih od najuspješnijih priča iz 2020., s nadom da će ih u 2021. biti još više.
Znaš li za našu prekrasnu Europsku Amazonu – područje sliva MURA-DRAVA-DUNAV? Prošlog proljeća, nakon više od 20 godina WWF-ovog rada, UNESCO-u je predana nominacija za prvi u svijetu petodržavni rezervat biosfere “Mura-Drava-Dunav”. S površinom od 930.000 hektara i protežući se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, ovo će biti najveće riječno zaštićeno područje u Europi. Nadamo se velikoj proslavi ove godine!
Kad već govorimo o rijekama, želimo uredništvu portala www.odgovorno.hr još jednom zahvaliti na sudjelovanju u našoj kampanji #LosingRivers usmjerenoj ka zaustavljanju poticaja za male hidroelektrane u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. Nakon svega tri tjedna prikupili smo više od 20.000 vaših potpisa i dosegnuli osam milijuna ljudi. Podrška online zajednice zaštiti naših rijeka bila je nevjerojatna i značajan je doprinos našem radu u pojedinim zemljama gdje donosioce odluka tražimo da zaustave poticaje i izgradnju malih hidroelektrana.
Ali pomoć ne dolazi samo od online zajednica: diljem regije, pojedinci i pojedinke te organizacije civilnog društva ustaju protiv malih hidroelektrana i uništavanja naših rijeka. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je donijela odluku o zaustavljanju poticaja za male hidroelektrane koja je već na snazi. Osim toga, obvezali su se izmijeniti postojeće zakone i pravilnike kako bi trajno zabranili izgradnju malih hidroelektrana. U susjednoj Crnoj Gori, nakon što se javno obvezala riješiti problem izgradnje malih hidroelektrana, novoizabrana je Vlada krajem godine raskinula nekoliko ugovora za male hidroelektrane, čime je spašeno šest rijeka.
Dok se nastavljamo boriti protiv projekata malih hidroelektrana u cijeloj regiji i poticati nacionalnu i međunarodnu javnost na djelovanje kako bismo zaustavili ove besmislene projekte, imamo dobre vijesti vezane za naše Jadransko more. Stupio je na snagu novi Pravilnik o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova za hrvatske parkove prirode Telašćicu i Lastovo. To postignuće nije značajno samo za prirodu nego i za ljude koji na tim prostorima žive. Pravilnikom su uspostavljene zone bez ribolova na Telašćici, koje su prvi put donesene u suradnji s ribarima, kao i cijeli niz drugih mjera koje smanjuju ribolovni napor u našim morskim parkovima prirode.
Sve za mora puna života! Naši heroji ribolovnog turizma s Lastova, Ivica i Helena, dio su grupe ljudi koje podržavamo kroz naš Plavi poslovni inkubator. Njihove priče se mogu pronaći na globalnoj platformi Ocean Witness koja donosi priče iz srca ribara, ribarica i njihovih zajednica. Nakon što se upoznaš s njihovom pričom, pozivamo te da napraviš kratku stanku od čitanja. Pogledaj dva kratka videa o našim malim ribarima i njihovoj velikoj važnosti za oporavak morskih resursa: Ribolov za turiste i Škampioni iz Velebitskog kanala. Uživat ćeš!
Kad već spominjemo Velebitski kanal, znaš li da su škampi koji tamo žive jedinstveni? Hrvatska znanstvenica Marina Mašanović je provela genetsko istraživanje škampa (Nephrops norvegicus) u Jadranu i otkrila da, suprotno postojećem stajalištu i razumijevanju, ne postoji jedna jadranska populacija, već se sastoji od nekoliko karakterističnih populacija, od kojih je ona u Velebitskom kanalu najstarija. To je važno za naš rad na ribolovu vrsta u Velebitskom kanalu kao i budućnosti njegovog očuvanja.
Vrste… Mi smo WWF, najveća svjetska organizacija za zaštitu prirode, a kada smo prije točno 60 godina nastali, sav je naš rad bio usmjeren na zaštitu divljih vrsta. Naravno da trebamo pričati o vrstama! Dok globalno štitimo pande i tigrove, čiji su brojevi posljednjih godina srećom u porastu, polarne medvjede koji su svakim danom sve bliži ljudima ili slonove koji su sve ugroženiji zbog ljudskih aktivnosti, u regiji je naš rad usmjeren na risove, vukove, smeđe medvjede i jesetre. Nedavno smo prihvatili novi izazov – aktivno ćemo raditi na suzbijanju kriminalnih aktivnosti vezanih za divlje vrste, ovog puta u suradnji s tužiteljima, istražiteljima i predstavnicima vlasti. Novim projektom ćemo pokušati obeshrabriti i u konačnici smanjiti kriminal protiv divljih vrsta.
Smanjili smo konzumaciju jesetri u Srbiji! Je li ti poznata naša prva virtualna izložba o jesetrama? Nemoj je propustiti! Iako smo upravo završili naš projekt koji je bio usmjeren na očuvanje jesetri, sretni smo jer znamo da lokalnu zajednicu u Negotinu, s kojom smo blisko surađivali, ostavljamo s poslovnim planom koji će im pomoći da stvore alternativne izvore prihoda koji će pomoći očuvanju jesetarskih vrsta.
Lokalne zajednice su nam, kao što možeš vidjeti, vrlo važne! Radimo s mnogima, a s nekima od njih smo u kontaktu kroz WWF-ovu Akademiju za prirodu. Prošla godina nije bila godina u kojoj se moglo raditi kao inače pa smo morali usvojiti novi uspješan model. Sve u svemu, surađivali smo s deset škola iz sedam različitih zaštićenih područja u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Bili su naša treća generacija „ambasadora zaštićenih područja“, prva su generacija naše online Akademije. Radili smo s njima održavajući predavanja svaki mjesec, dijeleći materijale za čitanje, detaljne vodiče koji objašnjavaju korak po korak, dajući specijalizirane zadatke učenicima i učiteljima. Tako su, iako daleko od prirode, učili o njoj!
U 2020. smo naučili kako živjeti i raditi online. Čak smo organizirali i svoj prvi online Sat za planet Zemlju! Taj događaj poznat je kao najveći volonterski događaj na svijetu koji se bori protiv klimatskih promjena, a ove se godine morao premjestiti s krcatih ulica i trgova na Zoom i slične platforme. I uspjeli smo – pozivali smo ljude da ostanu kod kuće, ugase svijetla i snime svoju poruku.
I to nije bilo sve što smo prebacili na mrežne platforme. Otišli smo korak dalje s klimatskim programom!
Uspješno smo uključili klimatske promjene u nacionalni kurikulum za treće i četvrte razrede prirodnih i matematičkih srednjih škola u Srbiji te u kurikulum preddiplomskih studija na Biološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu gdje će se temama ekologije i klimatskih promjena baviti i na diplomskim studijima. Kao dodatna podrška toj aktivnosti prilagođen je i preveden na srpski jezik masovni, otvoreni internetski tečaj (MOOC) Klimatske promjene, rizici i izazovi koji se koristi u obrazovanju na nacionalnoj razini.
Na WWF-ovoj internetskoj stranici imamo i novi Klimatski kutak za male pande. On sadrži edukativne interaktivne aktivnosti koje djeca i roditelji mogu raditi sami kod kuće. Moramo živjeti u skladu s vremenom – vremenom koje nas je naučilo da svi ovisimo o zdravoj prirodi, vremenu koje nas je naučilo da moramo živjeti u harmoniji s prirodom. Zapravo, imamo i dodatni materijal za djecu. Pogledaj što smo sve osmislili!
Ovdje smo da bismo zaštitili prirodu, a to ne možemo sami. Sretni smo zbog dobre suradnje s brojnim udrugama civilnog društva! S nekima od njih smo dio „Partnerstva 27“ u Bosni i Hercegovini. Zajedno smo stvorili prvi Izvještaj iz sjene za Poglavlje 27, koji je pokazao stvarno stanje usklađivanja i primjene okolišnih zakona u BiH u procesu europskih integracija s fokusom na okoliš i klimatske promjene. Rezultati, nažalost, baš nisu najbolji.
Pred sam kraj godine pokrenuli smo Program podrške za organizacije civilnog društva. Program je namijenjen organizacijama iz Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije i Srbije za projekte zaštite prirode i očuvanja zaštićenih područja. Dostupna sredstva za financijsku podršku projekata iznose 30.000 eura, a podijelit će ih deset organizacija koje se mogu prijaviti do 29. siječnja!
Nakon svega možemo reći da je 2020. ipak bila uspješna godina, zar ne? Osim toga, svakako je bila godina koja nas je naučila da moramo još više cijeniti prirodu! Prirodu koju brzo gubimo.
Prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je za zabrinjavajućih 68% od 1970. godine. Okrenimo krivulju i promijenimo tu nezahvalnu situaciju. Moramo to učiniti, za naše dobro i za dobro našeg planeta. A to možemo jedino zajedno.
Hvala što podržavaš naš rad! U znak zahvale, preuzmi naš kalendar koji ovog mjeseca može krasiti tvoje računalo! Svaki mjesec predstavit ćemo po jednu šarenu vrstu teško izgovorljiva imena. Radi se o puževima stražnjoškržnjacima koji su zbog žarke obojenosti i mnogobrojnih oblika tijela među spektakularnijim morskim organizmima.
Želimo ti mirnu i lijepu 2021. godinu, punu smijeha i zagrljaja, u predivnoj prirodi koja nas okružuje!
WWF ADRIA
Gundulićeva 63
10000 Zagreb
CROATIA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.