Uzurpacija Jadrana – kako sačuvati obalni pojas, škrape i plažice? Teško, nikako? Pokrenuta velika zajednička kampanja „Stop nasipavanju“

Jesu li egoizam pojedinaca i nezakonito ponašanje zaustavljivi?Događaji na našoj obali upućuju na to da je društvo uglavnom nemoćno, a država uglavnom neučinkovita. Hrvatska ima kratke plaže i malo plaža za ovoliki turizam i problem se rješava ad hoc, nasipavanjem zakonskog obalnog pojasa, „noćnim akcijama“, „tihim dogovorima“ … 

„Svako proljeće bageri „pripremaju“ obalu za sezonu. Ruju se škrape, kamioni istresaju zemlju i kamenja u plićake, miješa se beton i betonizira svaki kamenčić. Svjedoče tome i brojne prijave koje svakodnevno zaprimamo na Zeleni telefon (072 – 123 – 456). Proteklih pet godina zaprimljeno je više od 350 prijava o devastaciji obale“, ističu u splitskoj Udruzi Sunce.

Upravo iz tog razloga, u svibnju 2022. pokrenute su zajedničke snage udruga Sunce i Zelena Istra te Fonda WWF Adria u kampanju „Stop nasipavanju“. Ciljevi su višestruki: 

1. osvijestiti široku javnost o rješenjima koja u svrhu zaštite 
2. potaknuti državu na
3.  učinkovito upravljanje morskim okolišem
4. kampanjom se želi, također, ojačati pozitivna percepcija javnosti o ulozi okolišnih organizacija civilnog društva u donošenju i kreiranju politika i akata koji se odnose na upravljanje morskim okolišem, vođene načelima zaštite okoliša. 

Kako Hrvatska rješava problem nedovoljne duljine plaža?

„Prosječna je duljina obale hrvatskih plaža 370 m, što ih uvrštava među najkraće plaže na svijetu (Carević, 2020). Stoga se priobalne općine i gradovi odlučuju na stvaranje sve većeg broja novih plaža i/ili na proširenje kapaciteta postojećih, kako bi, prema vlastitoj procjeni, zadovoljile potrebe rastućeg broja turista. U nedostatku financijskih sredstava za izvedbu cjelovitog projekta gradnje plaže, jedinice lokalne samouprave redovito se odlučuju za naizgled jeftiniju praksu ad hoc nasipanjem plaža. Bez elemenata koji bi osigurali stabilnost i otpornost na utjecaj valova, tako formirane plaže „plešu“ jedno ljeto. U najboljem slučaju traju jednu ljetnu sezonu, a potom ih zimske oluje naprosto odnesu“, ističu u Udruzi Sunce.

***

„Kada bismo vidjeli kamion koji na škrape i u more ispusti cijelu silinu zemlje i kamenja pretpostavljali smo da je došlo do štete u okolišu, no nismo znali što se točno događa pod morem i zašto je to pogrešno. U okviru projekta „Sačuvajmo ekosustave Jadranskog mora aktivnim sudjelovanjem – SEAS“ upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme.“ – naglašava Ivana Krstulović Baković, voditeljica projekta SEAS u Suncu.

***

„Računica je jednostavna, neadekvatno ad hoc nasipavanje može prouzročiti značajnu ekološku i ekonomsku štetu. Neodrživost takvih zahvata i posljedice koje nasuti materijali ostavljaju na okoliš upravo su ono na što ova kampanja upozorava.“ – kaže Irena Burba, predsjednica udruge Zelena Istra.

Država slabo nadzire, ne traži povrat u prijašnje stanje…

Veliki je problem i nedostatak inspekcijskih kapaciteta koji dovodi do nesankcioniranja bespravne gradnje i trajnih devastacija prostora. Izrazito je problematično i to što, nakon već izvršenih bespravnih radnji na morskoj obali, rijetko bude naložena mjera povrata u prijašnje stanje. Štoviše, mnogi se postupci ozakone provođenjem postupaka procjene utjecaja na okoliš nakon što je nasipavanje već provedeno.

***

„Prošle godine dobili smo prijavu zbog nasipavanja obale i mora na Krknjašima kod Drvenika. Iako je komunalno redarstvo provelo određene mjere protiv počinitelja, nasipani materijal ostao je na lokaciji dok ga more nije samo odnijelo. Tako je nasipavanjem obale uništen i morski ekosustav na lokaciji.“ – objasnila je Hajdi Biuk, pravnica Sunca.

***

„Svjedočimo kako brojni pojedinci, koji nisu ishodili potrebne dozvole, nasipavaju obalu, a uvidom u Obalni plan Splitsko-dalmatinske županije, evidentno je da se i oni kojima je povjerena briga o pomorskom dobru priklanjanju jeftinijim i bržim rješenjima koja su dugoročno neodrživa. Stoga se pitamo, do kada će se nastaviti svojevoljno betoniziranje i nasipavanje obale, a bez trajnih posljedica?“ – dodala je Ivana Krstulović Baković.

Na pogrešni odnos čovjeka prema jadranskim plažama pravni tim Sunca upozoravao je još 2020. kada je naveo propise te pravne korake koje građani mogu poduzeti primijete li devastaciju obale.

Ipak, Sunce svjedoči i nekim dobrim primjerima iz prakse kada su nadležna tijela u inspekcijskom postupku svoje ovlasti koristila u svrhu zaštite okoliša, i to u Seget Vranjicu i Makarskoj.

Kampanja Stop nasipavanju nastala je u sklopu projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS. Projekt SEAS Udruga Sunce provodi uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, a projektni partneri su WWF Adria, Udruga Zelena Istra, Urbanex d.o.o. i University of South-Eastern Norway (USN).

Reference: EKOVJESNIK
Cijeli članak pročitajte OVDJE

Opaska: naslov, uvodnik, podnaslovi urednički prilagođeni za portal www.odgovorno.hr

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2022.