Više od 20% Europljana izloženo je štetnim razinama buke

Nešto više od 110 milijuna ljudi, odnosno više od 20% Europljana, izloženo je štetnim razinama buke u prometu. Navod je to iz izvješća Europske agencije za okoliš (EEA) o onečišćenju bukom. Izvješće objavljeno 24. lipnja 2025. poziva na snažnije djelovanje i na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Prema izvješću EEA-e „Buka okoliša u Europi 2025.“ napredak u smanjenju izloženosti štetnim razinama buke bio je spor, dodajući da je malo vjerojatno da će se cilj EU-a o nultom onečišćenju, odnosno smanjenju broja ljudi kronično uznemiravanih bukom prometa za 30 % do 2030., ostvariti bez dodatnih mjera.

Dugotrajna izloženost buci u prometu u Europi povezana je sa širokim rasponom negativnih utjecaja na naše zdravlje, uključujući kardiovaskularne bolesti, mentalne bolesti, dijabetes, pa čak i preranu smrt. Izvješće navodi da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na učinke buke. Na temelju novih istraživanja, izloženost buci kod djece doprinosi oštećenju čitanja, problemima u ponašanju i pretilosti.

Ekonomski i društveni troškovi su također visoki, jer povezane bolesti i loše zdravlje negativno utječu na gospodarstvo. U izvješću se navodi da buka iz prometnih izvora rezultira godišnjim ekonomskim troškovima od najmanje 95,6 milijardi eura u Europi ili 0,6% ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) svake godine, primjenjujući utvrđene metode za procjenu troškova buke u okolišu.

Buka se često zanemaruje i smatra se samo smetnjom svakodnevnog života. Dugoročni utjecaji buke na naše zdravlje i okoliš su široko rasprostranjeni i značajno doprinose preranoj smrti, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu i problemima mentalnog zdravlja. Djeca su također posebno osjetljiva na učinke buke i to je problem koji sve države članice EU-a moraju hitno riješiti ako želimo postići napredak prema našem cilju nultog onečišćenja EU-a do 2030. godine, odnosno smanjenju onečišćenja bukom.

Leena Ylä-Mononen, Izvršna direktorica EEA-e

Izvješće EEA-e najopsežnija je analiza onečišćenja okoliša bukom u Europi, temeljena na izvješćima država članica EEA-e prema Direktivi EU-a o buci u okolišu. Promatra utjecaj na ljudsko zdravlje, ali i utjecaje buke na bioraznolikost i zaštićena prirodna područja.

Buka u prometu

Cestovni promet identificiran je kao dominantan izvor buke, posebno u gusto naseljenim urbanim područjima, gdje je pogođen najveći broj ljudi.

Na temelju pragova utvrđenih Direktivom EU o buci u okolišu, cestovni promet izlaže oko 92 milijuna ljudi štetnim razinama buke tijekom dana, večeri i noći. Pragovi buke EU-a prema Direktivi utvrđeni su na 55 decibela (dB) za razdoblje dan-večer-noć i 50 dB za razdoblje noć. Za usporedbu, buka željeznice utječe na 18 milijuna ljudi tijekom razdoblja dan-večer-noć, dok buka zrakoplova utječe na oko 2,6 milijuna (dan-večer-noć). Iako buka željeznice i zrakoplova utječe na manji broj ljudi općenito, ona i dalje ostaje značajan izvor lokalnog onečišćenja bukom, posebno u blizini glavnih željezničkih prometnih koridora i zračnih luka.

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o buci u okolišu preporučuju znatno strože razine buke. To znači da je mnogo više pojedinaca izloženo buci povezanoj s prometom. Uzimajući u obzir ove niže preporučene razine, procjenjuje se da je otprilike 150 milijuna ljudi – više od 30% stanovništva – izloženo dugoročnim nezdravim razinama buke iz izvora prometa.

Buka nije samo smetnja, već može uzrokovati i opsežne zdravstvene posljedice. Obično se povezuje s utjecajima poput smetnji i poremećaja spavanja, ali njezini učinci su mnogo širi. Izloženost buci utječe na zdravlje putem međusobno povezanih puteva, prvenstveno stresa i poremećaja spavanja. Ti čimbenici mogu doprinijeti širokom rasponu negativnih zdravstvenih ishoda, uključujući kardiovaskularne i metaboličke bolesti, poremećaje mentalnog zdravlja, pa čak i preranu smrt.

Dugotrajna izloženost buci u prometu u Europi povezana je s procijenjenih 66.000 preuranjenih smrti , 50.000 novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti i 22.000 novih slučajeva dijabetesa tipa 2. Osim toga, prema novom istraživanju, buka bi također mogla potencijalno doprinijeti tisućama slučajeva depresije i demencije.

Prema najnovijim podacima iz 2021. godine, izloženost buci pridonijela je više od 560.000 slučajeva poremećaja razumijevanja pročitanog, 63.000 problema u ponašanju i 272.000 slučajeva prekomjerne težine kod djece .

U usporedbi s drugim prijetnjama zdravlju iz okoliša u Europi, buka u prometu svrstava se među tri najveće. Odmah je iza onečišćenja zraka i čimbenika povezanih s temperaturom (klimatskih). Nadalje, ima veći utjecaj na zdravlje od poznatijih rizika poput pasivnog pušenja ili izloženosti olovu.

Buka šteti prirodi

Buka također utječe na divlje životinje na kopnu i u moru. Izvješće otkriva da najmanje 29% zaštićenih područja Natura 2000 u Europi doživljava razine buke koje bi mogle utjecati na ponašanje kopnenih divljih životinja.

Podvodno buka uzrokovana brodarstvom, gradnjom na moru i istraživanjem mora također remeti morski život, posebno kod vrsta u europskim vodama koje se oslanjaju na zvuk za preživljavanje, poput kitova i dupina. Područja s najvećom izloženošću podvodnoj buci u Europi uključuju dijelove La Manchea, Gibraltarskog tjesnaca, dijelove Jadranskog mora, Dardanelskog tjesnaca i neke regije u Baltičkom moru.

Rješenja za tišu Europu

Na temelju procjena EEA-e, broj ljudi koje buka u prometu u EU jako smeta smanjio se za samo 3% između 2017. i 2022. To smanjenje nije dovoljno brzo za postizanje cilja smanjenja buke iz akcijskog plana za nulto onečišćenje. Na temelju trenutnih projekcija do 2030. malo je vjerojatno da će EU ostvariti cilj bez dodatnih mjera.

Izvješće navodi primjere učinkovitih rješenja koja su već dostupna za ublažavanje buke. To uključuje:

• poboljšanje pristupa tihim i zelenim površinama u gradovima,
• mjere poput smanjenih ograničenja brzine za vozila u urbanim područjima,
• bolje održavanje željezničke infrastrukture,
• poticanje korištenja guma s niskim stupnjem buke,
• optimizaciju obrazaca slijetanja/polijetanja zrakoplova u zračnim lukama i promicanje korištenja tiših zrakoplova.

Nadalje, dugoročne strategije za urbana područja koje daju prioritet preventivnim mjerama poput:

• stvaranja tampon zona između prometnih koridora i stambenih područja ili
• promicanja održive mobilnosti poput javnog prijevoza, hodanja i biciklizma također mogu pomoći.

Izvor: Europska komisija – Priopćenje za medije