Dijeljenje bicikala i automobila, digitalni javni prijevoz i autonomna vozila već se itekako razvijaju. Sve više gradova diljem Europe zabranjuje ulaz automobilima u centre gradova pa se razvijaju servisi po modelu “jedan auto, nekoliko obitelji”. Osim toga, očekuje se kako će brzi interkontinentalni vlakovi uskoro zamijeniti automobile
Jedan od ključnih faktora u ljudskoj evoluciji bila je naša mogućnost da putujemo. Tako smo izbjegavali loše klimatske uvjete ili predatore koji su nas progonili, pronalazili plodnije tlo ili se naprosto micali od susjeda kada bi nam počeo ići na živce. Veliki transportni bum koji se dogodio u 20. stoljeću, mnogi znanstvenici tvrde, jedan je od ključnih faktora ne samo eksponencijalnog rasta broja stanovnika na planetu, već i najodgovorniji faktor za razvoj tehnologije koji smo doživjeli. Isti ti znanstvenici priznat će da se upravo nalazimo u problemu kada je riječ o mobilnosti – veliki broj automobila na cestama stvaraju gužve i zagađenje, sredstva javnog prijevoza sve su manje efikasna, a još nismo pronašli ekonomičniji i brži način prelaženja ogromnih udaljenosti od aviona.
Prednost alternativnim oblicima prijevoza – bicikl, javni prijevoz…
Sve više gradova diljem Europe zabranjuje ulaz automobilima u centre gradova. Neki su zasad zabranili samo dizelske automobile, neki sve aute s motorima koji imaju motore s unutrašnjim sagorijevanjem, a oni najradikalniji zabranili su pristup i električnim automobilima. Takvi gradovi od svojih stanovnika očekuju da će ili koristiti javni prijevoz ili pronaći neku alternativnu metodu prijevoza. Najpopularnija među alternativama pokazala se vožnja biciklima. Ipak, ne trebaju svi građani bicikl u svakom trenutku.
U recentnom istraživanju njemački turistički div TUI saznao je da su servisi koji omogućavaju privremeno rentanje bicikala u top 5 najtraženijih dodatnih sadržaja koje turisti mlađi od 40 traže u gradovima koje posjećuju. Ali dijeljenje bicikala nije samo za turiste. Gradovi koji nastoje biti „pametni“ uvode sustave dijeljenja bicikala koji svojim građanima omogućavaju da u svakom trenutku preko mobitela mogu pronaći najbliži slobodan bicikl kojim će se prevesti na drugi kraj grada, bez brige o parkingu, zagađenju ili gužvama.
Jedan auto, nekoliko obitelji
Baš kao što se ljudi navikavaju dijeliti bicikle, u pametnim gradovima sve je češća pojava servisa koji omogućavaju ljudima da dijele automobile. Istraživanja su pokazala da čak 40% milenijalaca ne želi posjedovati automobil, što je dosta razumljivo kada se pogleda koliko je parking ograničen u gradovima te kolike se gužve stvaraju. Ljudi sve češće posežu za gradskim prijevozom. No nekad gradski prijevoz naprosto nije dovoljan te postoji potreba za automobilom.
Tu na scenu stupa dijeljenje automobila, trend koji su ljudi iz gradova objeručke prihvatili. Štede novac ne kupujući automobil koji zatim moraju puniti gorivom, tako da koriste neki od brojnih servisa koji im nude druge opcije. BlaBla Car, primjerice, spaja putnike s vozačima na međugradskim dionicama i omogućava im da dijele troškove, u gradovima postoje servisi koji omogućavaju rentanje parkiranih automobila dodirom mobitela ili kartice, dok Uber i Lyft zamjenjuju klasične taksi servise s modernijim uslugama.
Pametniji javni prijevoz – efikasne i prioritetne prometne rute, povezana sredstva prijevoza … na čemu radi i naš Hrvatski telekom
Ako pametni grad želi riješiti prometne gužve i poticati svoje građane da manje voze automobile, ključna je modernizacija javnog prijevoza, bilo da se radi o postavljanju novih i efikasnijih ruta kojima taj prijevoz prolazi (npr. cestovne trake samo za autobuse…), ili ponudi modernije usluge koja je primjerenija digitalnom dobu. Upravo se takve stvari zbivaju i u Hrvatskoj, gdje eksperti iz Hrvatskog Telekoma rade na modernizaciji javnog prijevoza.
“Nama je cilj digitalizacija transporta, kako unutargradskog tako i u međugradskog. Želimo na jednome mjestu stvoriti sustav multimodalnog prijevoza koji će povezivati cestovni, željeznički i brodski prijevoz”, objašnjava Nikola Brebrić iz Hrvatskog Telekoma i dodaje kako rade na sklopu hardverskih i softverskih rješenja za kupnju i očitavanje karata koji će u potpunosti ukloniti papirnate karte iz opticaja. Putem takvog sustava, korisnik bi na jednom mjestu mogao bukirati karte za sve što mu treba – od gradskog prijevoza koji će ga dovesti do željezničke stanice, vlaka do mora i zatim broda koji će ga prebaciti na otok. Uz sve to, mreža senzora će pratiti sav javni prijevoz i javljati korisnicima i operaterima sve ključne informacije.
Samovozeći auti za sigurnije i čišće gradove
Svake godine u svjetskom prometu pogine 1,25 milijuna ljudi. Još 20-50 milijuna bude ih teško ozlijeđeno. Svaki pametni grad i država kojoj je stalo do digitalizacije pokušat će napraviti sve što mogu kako bi smanjili te brojke. Čini se da je rješenje tog problema na korak od ostvarenja kroz samovozeće automobile i kamione. Tesla je bio jedan od prvih velikih proizvođača koji je u svoje automobile uveo mogućnost da automobil vozi sam. Nešto što se činilo kao opasno prije nekoliko godina, danas je dostupno u desecima, ako ne i stotinama samovozećih automobila.
Samovozeći automobili riješit će niz problema – smanjit će stopu smrtnosti na cestama tako što miču ljudski faktor iz jednadžbe, pridonijet će manjem ekološkom zagađenju i gotovo u potpunosti riješiti gužve na cestama. Uz to, samovozeći automobili moći će komunicirati jedni s drugima i tako gotovo u potpunosti smanjiti rizik od nesreća.
Podzemni i nadzemni brzi vlakovi
Godinama smo imali samo jednu opciju za putovanje ako smo htjeli relativno brzo stići na udaljeno mjesto – avion. No to nikad nije bilo najefikasniji način putovanja. Avioni zagađuju okoliš, glasni su, zahtijevaju ogromne infrastrukture, a svi se ti problemi na kraju pretvaraju u visoke troškove putovanja za krajnjeg korisnika. Ipak, znanstvenici tvrde da smo na pragu nove revolucije u brzim vlakovima koji bi mogli zamijeniti avione.
Iako već godinama imamo brze vlakove, poput Shanghai Magleva koji za prihvatljivu cijenu od 8 američkih dolara putnike prevozi od Šangaja do obližnjeg aerodroma za samo 7 minuta i pri brzini od 430 km/h, ljudi poput Elona Muska najavljuju nova rješenja. On je sa svojom kompanijom Hyperloop obećao gradnju podzemnih tunela u kojima će u vakuumu vlakovi moći postizati još više brzine te prolaziti kontinente za samo nekoliko sati i s nižim operativnim troškovima od aviona.
Preuzeto:
Dina Hrastović i Vuk Radić
Jutarnji list
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.