Previše vremena u blagoj ili nikakvoj tjelesnoj aktivnosti velik je problem današnjice. Vožnja automobilom, sjedilački posao, odmor uz TV pa spavanje i tako u nedogled! Prema Nacionalnom istraživanju o prehrambenim navikama populacije u Hrvatskoj (HAH, 2011./12.) većina radno aktivnih osoba obavlja tjelesno nezahtjevne poslove. Samo 26% ispitanika tijekom posla bavi se i tjelesnim aktivnostima. Zabrinjava podatak da se jedva 13,6% odraslih u slobodno vrijeme rekreira.
Premalo tjelesne aktivnosti škodi zdravlju čovjeka, a posebno je pogibeljno povećanje razine triglicerida i inzulina. U rezultatima istraživanja profesora Hansa Savelberga i njegova tima sa Sveučilišta Maastricht u Nizozemskoj istaknut je i:
Glavni faktor rizika – vrijeme provedeno u sjedenju!
Nizozemski su istraživači utvrdili, nasuprot dosadašnjim stavovima – da dnevna rekreacija u tome malo pomaže. Istraživanje je pokazalo da jedan sat intenzivne aktivnosti na dan, primjerice dvoranski trening ili vježba u teretani, neće dostatno kompenzirati negativne posljedice sjedenja. Razina inzulina i triglicerida u osoba koje sjede 13 sati dnevno, uz to u teretani jedan sat voze sobni bicikl, ne razlikuje se znatno od osoba koje sjede 14 sati bez dnevne tjelesne aktivnosti. Treća skupina ispitanika prošla je najbolje: njima je razina inzulina pala za 15 posto, a triglicerida za 22 posto! To su oni koji su šest sati sjedenja zamijenili s dva sata stajanja i četiri sata šetnje u prirodi! Ključno je – manje sjediti. Ne postoji teretana koja dostatno pomaže nakon 10 sati sjedećeg rada!
Dobra je izreka:
Najbolje se odmaraš dok se krećeš.
Znanost koja se bavi javnim zdravstvom osmislila je inspirativne termine za tjelesnu aktivnost u prirodi. Planinarenje, hodanje, lagano trčanje i štošta drugo u zelenom okolišu spadaju u zeleno vježbanje („green exercise“), čiji se snažan pozitivan utjecaj na zdravlje očituje u smanjenju stresa i poboljšanju mentalnog zdravlja. Jednaku dobrobit donosi i vježbanje u plavom okolišu („blue exercise“) – uz rijeke, mora, jezera, kao i kretanje krajolicima narančasto-žuto-smeđih boja jeseni („orange exercise“). Tjelesna aktivnost u ugodnim bojama prirode donosi i ekonomsku dobrobit. Procjenjuje se da bi masovno vježbanje u prirodi Britaniji moglo smanjiti troškove liječenja za 2,2 bilijuna funti na godinu!
Uglavnom sjedimo. Svakako treba skratiti vrijeme sjedenja, bilo kako! Neke poslove obavljati stojeći ili lagano hodajući (telefoniranje, kratki sastanak). Napraviti pauzu. Dobar trik za ustajanje od stola tijekom rada preporučio mi je moj fizioterapeut – mobilnu aplikaciju!
Žalila sam se na bolove u vratu zbog dugog sjedenja za računalom. Aplikacija zanimljiva naziva „20-20-20“ alarmom me poziva svakih 20 minuta da odvježbam 20 sekundi i zagledam se u daljinu 20 sekundi. Samo 2 x 20 sekundi! I vrat više ne boli!
Dr. sc. Milna Tudor Kalit, izvanredni profesor
DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2024.
Dr.sc. Milna Tudor Kalit izvanredna je profesorica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda za mljekarstvo. Koordinatorica je predmeta Sigurnost hrane na diplomskim i prijediplomskim studijima fakulteta te koautorica i glavna urednica sveučilišnog udžbenika Sigurnost hrane – od polja do stola. Doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom studiju Nutricionizam Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Njezini znanstveni interesi osim sigurnosti hrane obuhvaćaju tehnologiju proizvodnje mliječnih proizvoda te njihovu ulogu u prehrani ljudi. Također, aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti iz navedenih područja, kao predavač na Festivalu znanosti, okruglim stolovima, tematskim predavanjima u osnovnim i srednjim školama te je autorica brojnih stručno-popularnih članaka.
