Zbog klimatskih promjena šire se bolesti koje prenose komarci – uz Svjetski dan malarije

Zbog klimatskih promjena bolesti koje prenose komarci šire se svijetom, a posebno Europom pa i Hrvatskom. Komarci šire bolesti poput malarije, denga groznice i groznice Zapadnog Nila. Bolesti su to čija je prevalencija uvelike porasla posljednjih desetljeća jer je globalno zagrijavanje komarcima omogućilo povoljne uvjete na sve širem području.

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava i njezine temperature rastu skoro dvostruko više od globalnog prosjeka. Toplinski valovi i poplave sve su češći i ozbiljniji, a ljeta sve duža i toplija. Time se stvaraju povoljniji uvjeti za invazivne vrste komaraca.

Posljednjih godina vidjeli smo geografsko širenje invazivnih vrsta komaraca na prethodno nezahvaćena područja u EU/EEA. Ako se ovo nastavi, možemo očekivati ​​više slučajeva, a možda i smrti od bolesti kao što su denga, chikungunya i Zika virusi te, pod određenim okolnostima, virus Zapadnog Nila. Napori se moraju usmjeriti na načine kontrole populacije komaraca, pojačavajući nadzor i provodeći mjere osobne zaštite.

– Andrea Ammon, direktorica ECDC-a

• 2013. godine, komarac Aedes albopictus bio je prisutan u 8 zemalja EU/EEA i 114 regija, a 2023. godine komarac je prisutan u 13 zemalja i 337 regija.
• 2022. godine u EU/EEA-u je prijavljeno 1.133 slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila kod ljudi i 92 smrtna slučaja, od čega je 1.112 lokalno zaraženo u 11 zemalja: Italija (723), Grčka (286), Rumunjska (47), Njemačka (16), Mađarska (14), Hrvatska (8), Austrija (6), Francuska (6), Španjolska (4), Slovačka (1) i Bugarska (1).
• Godine 2022. zabilježen je 71 slučaj lokalno zaražene denga groznice u kopnenom dijelu EU/EEA, što je jednako ukupnom broju slučajeva prijavljenih između 2010. i 2021. Slučajeve lokalno zaražene denga groznice prijavile su Francuska (65 slučajeva) i Španjolska (6 slučajeva).

Denga groznica

Nositelj denga groznice je azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus). Denga groznica prije se uglavnom nalazila u tropskim i suptropskim regijama, budući da niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su sve brže širenje denga groznice kako u svijetu tako i u Europi. Devet od 10 najpovoljnijih godina za prijenos bolesti dogodilo se od 2000. Broj slučajeva denga groznice prijavljenih WHO-u porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća. S 500.000 u 2000. na više od 5 milijuna 2019. godine.

Malarija

Jedna od bolesti koje prenose komarci je i malarija, po život opasna zarazna bolest. Na čovjeka se prenosi ubodom ženke zaraženog komarca Anophelesa. Procjenjuje se da je riziku od malarije izloženo oko 43% stanovništva u 91 zemlji. Najviše su pogođena najsiromašnija područja tropskih zemalja, posebice u Africi.

Svjetsko izvješće o malariji za 2023. posebno istražuje vezu između klimatskih promjena i malarije. Promjene temperature, vlažnosti i padalina mogu utjecati na ponašanje i preživljavanje komaraca koji prenose malariju. Ekstremni vremenski događaji, kao što su toplinski valovi i poplave, također mogu izravno utjecati na prijenos i teret bolesti. Očekuje se da će klimatska varijabilnost imati i neizravan učinak na trendove malarije kroz smanjeni pristup osnovnim uslugama protiv malarije i poremećaje u opskrbnom lancu mreža tretiranih insekticidima, lijekova i cjepiva. Raseljavanje stanovništva zbog čimbenika izazvanih klimom također može dovesti do porasta malarije jer pojedinci bez imuniteta migriraju u endemska područja.

Malarija u Europi

U Europskoj regiji SZO-a je 2015. godine postignut prekid autohtonog prijenosa malarije pa je 2016. godine taj dio Europe proglašen slobodnim od malarije. No, zbog učestalih putovanja i velike pokretljivosti ljudi, kao i komaraca, u Europi postoji neprekidan unos infekcija. Npr. u dijelu Grčke unazad desetak godina ponovno se pojavila epidemija malarije unešena dolaskom radnika iz zemalja gdje je malarija endemska.

Kod malarije kao i kod drugih bolesti koje prenose komarci je vrlo važno kontinuirano preventivno djelovati. To podrazumijeva pravovremeno otkrivanje infekcija, liječenje oboljelih, edukaciju ljudi i prevenciju bolest suzbijanjem komaraca kako osobnom zaštitom tako i dezinsekcijom.

Malarija u Hrvatskoj

Malarija je kroz povijest u Hrvatskoj bila ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno u Istri i Dalmaciji. Službeno je proglašena iskorijenjenom 1964. godine, a od 1958. nema autohtonih infekcija malarijom. U prvom desetogodišnjem razdoblju poslije iskorjenjivanja tri su slučaja prenesena transfuzijom. Nakon toga bilježe se samo importirani slučajevi malarije. Do kraja 1998. zabilježeno ih je ukupno 308, a posljednjih desetak godina prijavljuje se prosječno devet oboljelih od malarije godišnje.

Komarac prenositelj malarije i danas egzistira na području Republike Hrvatske pa postoji stalna mogućnost ponovnog uspostavljanja autohtonog prijenosa i endemskih žarišta. Pojava sporadičnih autohtonih slučajeva malarije u susjednim zemljama u kojima je malarija također eradicirana upozorava na oprez. Stoga se putnicima koji zbog posla ili turizma putuju u rizična endemska područja u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo savjetuje kako čuvati zdravlje na putovanju i propisuje kemoprofilaksa, preventivno uzimanje lijekova protiv malarije prije odlaska, tijekom i nakon povratka s putovanja.

Svjetski dan malarije 2024: Ubrzavanje borbe protiv malarije za pravedniji svijet

Svjetski dan malarije obilježava se svake godine 25. travnja, a ove godine tema je: Ubrzavanje borbe protiv malarije za pravedniji svijet. Nažalost posljednjih godina borba protiv malarije stagnira. Od 2017. WHO u godišnjem svjetskom izvješću o malariji detekritra zastoj u napretku prema kritičnim ciljevima globalne strategije protiv malarije, posebno u zemljama koje nose veliki teret bolesti. Ne samo da malarija nastavlja izravno ugrožavati zdravlje i uzima živote, nego također održava začarani krug nejednakosti.

Zdravstvene nejednakosti koče napore za smanjenje malarije u zemljama koje su najteže pogođene bolešću. Malarija je i nadalje ozbiljan globalni zdravstveni izazov koji najteže pogađa najosjetljivije. Mala djeca koja žive u najsiromašnijim kućanstvima u subsaharskoj Africi nesrazmjerno su pogođena bolešću. Trudnice, izbjeglice, migranti, interno raseljene osobe i domorodački narodi su među ostalim skupinama s povećanim rizikom od zaraze malarijom.

• 608.000 umrlih od malarije 2022. godine
• 249 milijuna novih slučajeva malarije u 2022. godini
• 94% svih slučajeva malarije je u afričkoj regiji

Svjetska zdravstvena organizacija

Globalni odgovor na malariju suočava se sa sve većim brojem prijetnji, kao što su otpornost na lijekove i insekticide, humanitarne krize, ograničenja resursa, utjecaj klimatskih promjena i kašnjenja u provedbi programa, posebno u zemljama s visokim teretom bolesti.

Tema 2025.: Malarija završava s nama

Tema Svjetskog dana borbe protiv malarije 2025. je Malarija završava s nama: ponovno uložite, ponovno zamislite, ponovno pokrenite.

U 1960-ima malarija se povlačila – sve dok svijet nije zastao. Globalni napori za iskorjenjivanje napušteni su 1969. godine i milijuni života su izgubljeni. Trebalo je 30 godina da se svijet izbori sa smrtonosnom bolešću. Globalna se zajednica ponovno posvetila malariji kasnih 1990-ih i, kao rezultat toga spriječeno je, procijenjenih 2,2 milijarde slučajeva i 12,7 milijuna smrti tijekom više od dva desetljeća.

Ali nakon godina stalnog pada, napredak je zaustavljen. Danas se procjenjuje da malarija odnosi 1 život svake minute, a većina smrtnih slučajeva događa se u afričkoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije.

Daljnji napredak i desetljeća teško stečenih uspjeha su u opasnosti. Ekstremne vremenske prilike, sukobi, humanitarne krize i gospodarski stresovi ometaju napore u kontroli malarije u mnogim endemskim zemljama, ostavljajući desetke milijuna ljudi s ograničenim pristupom uslugama koje su im potrebne za sprječavanje, otkrivanje i liječenje bolesti. Bez brzog liječenja, malarija može brzo eskalirati do teške bolesti i smrti.

Vrijeme je da se SZO ponovno posveti iskorenjivanju malarije. Postoji znanje, alati koji spašavaju živote i metode ciljane prevencije, testiranja i liječenja kako bi se pobijedila ova bolest. Treba ponovno uložiti u dokazane intervencije, ponovno osmisliti strategije za prevladavanje trenutnih prepreka i ponovno pokrenuti napore zajedno sa zemljama i zajednicama kako bi se ubrzao napredak prema iskorenjivanju malarije.

Zaustavljanje malarije nije samo zdravstveni imperativ; to je ulaganje u pravedniju, sigurniju i prosperitetniju budućnost svake nacije.

DOBRA HRVATSKA