Tijekom nedavnog posjeta Škotskoj, američki predsjednik Donald Trump ponovno je kritizirao energiju vjetra. Nazvao ju je prijevarom, a turbine ružnima, skupima i štetnima za divlje životinje. Pozvao je Europu da “zaustavi vjetrenjače”, nazivajući energiju vjetra neučinkovitom i štetnom.
U razgovoru s novinarima u zračnoj luci Prestwick po dolasku u Škotsku 25. srpnja, rekao je: „Vidite ove vjetrenjače posvuda, uništavaju vaša prekrasna polja i doline i ubijaju vaše ptice, a ako su zaglavljene u oceanu, uništavaju vaše oceane.“
Američki predsjednik potom je u nedjelju tijekom konferencije za novinare s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen započeo tiradu o energiji vjetra, nazvavši ga „prijevarom“ koja „ne funkcionira“. Govoreći u svom golf resortu Turnberry, rekao je da su vjetroturbine u Aberdeenu „neke od najružnijih vjetrenjača koje ste ikada vidjeli“.
U ponedjeljak, tijekom konferencije za novinare s britanskim premijerom Keirom Starmerom, Trump je ponovno napao energiju vjetra, nazivajući turbine “ružnim čudovištima” i pozivajući Starmera da umjesto toga podrži naftu i plin iz Sjevernog mora.
Trumpovo protivljenje nije ništa novo, a njegov rat protiv energije vjetra započeo je tijekom dugotrajne bitke sa škotskim vlastima oko 11 vjetroturbina koje se mogu vidjeti iz njegovog luksuznog golf resorta Turnberry. Pravni zahtjev, pokrenut 2013. godine, na kraju je odbacio Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva u prosincu 2015. godine.
Njegovi nedavni komentari o energiji vjetra dodaju se nizu pritužbi poznatog poricatelja klimatskih promjena tijekom godina, ali koliko su točne njegove tvrdnje o turbinama?
Jesu li vjetroturbine ‘najskuplji oblik energije’?
„To je najgori oblik energije, najskuplji oblik energije, vjetrenjače ne bi trebale biti dopuštene“, tvrdi Trump.
Nedavno izvješće Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) o troškovima obnovljive energije pokazalo je da je energija vjetra globalno sada 53 posto jeftinija od najjeftinije alternative fosilnim gorivima. Utvrđeno je da je energija vjetra na kopnu najpristupačniji izvor nove proizvodnje energije.
Kako je tehnologija napredovala, lanci opskrbe postali su konkurentniji, a proizvodnja se povećala, objašnjava se u izvješću, što je dovelo do pada cijena. Troškovi energije vjetra na kopnu posebno su pali za 56 posto od 2010. godine.
Trump je možda mislio na to da će britanska vlada povećati maksimalnu cijenu koju je spremna jamčiti tvrtkama koje proizvode električnu energiju iz novih vjetroelektrana.
Svake godine tvrtke koje žele graditi projekte obnovljivih izvora energije natječu se za ugovore koje podržava vlada. Ministar energetike Ed Miliband suočio se s kritikama zbog postavljanja maksimalne cijene za priobalne vjetroelektrane na 113 funti (130 eura) po megavat-satu (MWh) energije – u odnosu na 102 funte (118 eura) u 2024. – na nadolazećoj aukciji ovih ugovora koja počinje u kolovozu.
Trenutačno je veleprodajna cijena plina 78 funti (90 eura) po MWh, ali često varira, dosegnuvši preko 170 funti (196 eura) po MWh tijekom naglog porasta cijena 2022. godine.
Britanska vlada izjavila je da te cijene ne predstavljaju konačan iznos, budući da će tvrtke davati niže ponude kako bi pobijedile na aukciji. Tvrdi se da će ova aukcija otkriti stvarnu cijenu, pozivajući se na prošlu godinu, kada su cijene bile znatno niže od maksimalne cijene koju je postavila.
Hoće li vjetroturbine ‘hrđati i trunuti’ za osam godina?
Trump tvrdi da vjetroturbine „počinju hrđati i trunuti za osam godina“ i, kada se to dogodi, „ne možete ih baš ugasiti, ne možete ih spaliti. Neće vam dopustiti da zakopate propelere, tj. lopatice, jer postoji određena vrsta vlakana koja ne ide dobro sa zemljom.“
IRENA navodi prosječni vijek trajanja vjetroturbine od oko 20 i 25 godina, a ne osam. Proizvođači kažu da neke moderne vjetroturbine na dobro održavanim lokacijama mogu raditi 30 ili više godina.
Scottish Power je, na primjer, 2023. godine pokrenuo inicijativu za obnovu najstarije kopnene vjetroelektrane u Škotskoj, koja proizvodi energiju od 1998. godine.
Znanstvenici iz Zajedničkog istraživačkog centra EU-a procjenjuju da bi do 2050. godišnji otpad iz vjetroturbina mogao iznositi oko 10 milijuna tona. No, prema industrijskim skupinama poput WindEurope, oko 80 do 95 posto njihove mase, uključujući materijale poput čelika, betona i bakra, može se reciklirati.
Recikliranje propelera ili lopatica turbina može biti malo teže. Dizajnirane da budu lagane i izdržljive, često su izrađene od stakloplastike ili karbonskih vlakana spojenih smolom. To može biti teško odvojiti, što recikliranje čini posebno teškim i skupim.
Tvrtke, međutim, rade na rješenjima problema. Europska industrija vjetra obvezala se 2021. godine na ponovnu upotrebu, oporavak ili recikliranje 100 posto deaktiviranih lopatica te je pozvala na zabranu njihovog slanja na odlagališta otpada.
Tehnologije recikliranja značajno su napredovale od tada, s novim metodama za razgradnju ovog otpada na upotrebljive komponente za proizvode poput aditiva za cement. Novi dizajni lopatica također uključuju više materijala koji se mogu reciklirati kako bi se taj proces u budućnosti olakšao.
Ponovna upotreba ili recikliranje lopatica je još jedna alternativa, a tvrtke poput švedskog Vattenfalla koriste ih kao dio parkirne garaže, a irski BladeBridge pretvara ih u pješačke mostove.
Jesu li ‘gotovo sve’ vjetroturbine proizvedene u Kini?
Američki predsjednik tvrdio je da se „gotovo svi proizvode u Kini“ i nije sasvim u krivu.
Kina je trenutno najveći svjetski proizvođač vjetroturbina i njihovih komponenti. Prema Globalnom vijeću za energiju vjetra, procjenjuje se da se oko 60 posto globalnog kapaciteta proizvodnje vjetroturbina nalazi u Kini.
Značajna proizvodna središta postoje i drugdje u svijetu s ključnim proizvođačima u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Danskoj. Smatra se da Europa čini oko 19 posto globalne proizvodnje.
Prema izvješću WindEuropea, od 2024. godine, oko 90 posto naručenih projekata vjetroelektrana u Europi koristilo je vjetroturbine europske proizvodnje.
No s rastućom potražnjom za obnovljivim izvorima energije, ambicioznim ciljem EU-a za čistu energiju i puno nižim troškovima kineskih proizvođača, zemlje sve više traže svoje turbine izvan Europe.
Ubijaju li vjetroturbine ptice?
Trump također tvrdi da vjetroturbine štete divljim životinjama, uključujući kitove i ptice.
Rekao je da oni “tjeraju kitove na ludilo” i ubijaju ih. Iako je velik dio ponašanja kitova složen i znanstvenici ga još nisu dobro razumjeli, američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu kaže da nema dokaza koji povezuju vjetroturbine na moru sa smrću kitova.
Neki su aktivisti u prošlosti sugerirali da bi izgradnja novih vjetroelektrana, koja uključuje tehnike poput istraživanja pomoću akustičnih valova, mogla utjecati na kitove. Međutim, malo je dokaza koji bi ukazivali na fatalne utjecaje, a mnoge zemlje imaju propise za zaštitu morskih stvorenja tijekom istraživanja za izgradnju vjetroelektrana.
Ljudske interakcije, poput sudara s brodovima ili zapetljavanja u ribolovnu opremu, puno češće uzrokuju smrtne slučajeve.
Trump je također rekao da vjetroelektrane „ubijaju ptice“. Vjetroturbine uzrokuju smrtne slučajeve ptica, ali samo djelić broja ubijenih prijetnjama poput mačaka, dalekovoda, zgrada ili čak samih klimatskih promjena. Njihov utjecaj također može varirati ovisno o dobu godine, mjestu ili lokalnim vrstama ptica, pri čemu neke vjetroelektrane ubijaju velik broj ptica, a druge ne ubijaju nijednu.
To je i dalje prijetnja koju treba shvatiti ozbiljno, a znanstvenici rade na načinima kako bi se izbjegao sudaranje ptica s turbinama. Jednostavna rješenja koja se istražuju uključuju bojanje lopatica turbina u kontrastne boje ili uzorke kako bi bile vidljivije. Složenije opcije mogle bi uključivati korištenje tehnologije umjetne inteligencije za gašenje turbina kada se ptice približe.
Stručnjaci kažu da je lokacija vjerojatno najvažniji faktor u određivanju koliko bi vjetroelektrana mogla biti opasna za ptice. Proučavanje lokacija kako bi se utvrdio njihov utjecaj prije izgradnje moglo bi dramatično smanjiti taj utjecaj.
Je li energija vjetra propala u Njemačkoj?
„Cijela stvar je prijevara“, rekao je Trump, dodajući da je „Njemačka to pokušala, ali vjetar ne funkcionira.“
Prošle godine, energija vjetra činila je 28 posto proizvodnje električne energije u Njemačkoj, što je čini najvećim pojedinačnim izvorom električne energije u zemlji.
Sveukupno, obnovljivi izvori, uključujući vjetar, sunce, biomasu i hidroelektrane, činili su gotovo 60 posto energetskog miksa. Tijekom prvih devet mjeseci 2024. godine, vjetar i sunce prvi put su ikada proizveli više električne energije nego fosilna goriva.
Povećanje udjela obnovljivih izvora energije potaknuto je rastom energije vjetra i sunca. Samo je vjetar bio odgovoran za 31 posto povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Njemačkoj, prema podacima think tanka Ember.
Izvor: euronews.green
