Nova studija koju je proveo Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klime (PIK) pokazuje da je prilagodba smanjila ekonomske gubitke od poplava u Europi za 63 posto, a smrtne slučajeve za 52 posto od 1950. Ljudi se prilagođavaju poplavama putem privatnih mjera, sustava ranog upozorenja, pripravnosti za hitne slučajeve i drugih rješenja. Studija analizira utjecaje poplava diljem Europe kroz proteklih sedam desetljeća i pokazuje kako su mjere prilagodbe smanjile štetu tijekom vremena.
Šteta od poplava rezultat je interakcije između opasnosti, poput obilnih kiša ili olujnih udara, izloženosti, tj. koliko se ljudi i imovine nalazi u ranjivim područjima, i ranjivosti, tj. koliko teško ta područja mogu biti pogođena poplavama.
„Zaštita od poplava i druge mjere prilagodbe uvelike su nadoknadile rastući rizik od poplava od širenja u poplavne ravnice i klimatske promjene diljem kontinenta od 1950. godine“, objašnjava Dominik Paprotny, istraživač PIK-a i glavni autor studije atribucije objavljene u Science Advances. „Ranjivost je značajno smanjena, ali napredak u prilagodbi bio je sporiji u posljednjih 20 godina, što ukazuje na potrebu za dodatnim naporima kako bi se spriječilo povećanje gubitaka od poplava zbog klimatskih promjena u budućnosti.“
Znanstvenici su analizirali desetljeća podataka o poplavama
Istraživači su proučili 1729 poplava koje su se dogodile diljem kontinenta između 1950. i 2020. godine. Usporedili su ih u scenarijima sa i bez klimatskih i socioekonomskih promjena tijekom sedam desetljeća.
Koristeći povijesne podatke o šteti od tih događaja, uspjeli su izračunati razinu zaštite koju nude prilagodbe poput nasipa, brana, sustava ranog upozorenja i promjena građevinskih propisa.
Ukupni ekonomski gubici gotovo su se udvostručili s 37 milijardi eura između 1950. i 1960. na 71 milijardu eura u proteklom desetljeću. No istovremeni rast bruto domaćeg proizvoda doveo je do toga da se stvarni ekonomski utjecaj značajno smanjio u postotcima, iznoseći trećinu onoga što je bio 1950-ih.
Ukratko, europski BDP rastao je puno brže od ekonomske štete od poplava.
Što uzrokuje štete od poplava u Europi, a što su ublažavajući faktori?
Povećana izloženost poplavama – više ljudi ili zgrada u područjima sklonim poplavama – bila je najveći pokretač porasta štete od poplava.
Klimatske promjene povećale su ekonomske gubitke i utjecale na stanovništvo za 8 posto, a broj smrtnih slučajeva za 1 posto. Njihov utjecaj posebno je izražen u sjeverozapadnoj i dijelovima južne i istočne Europe.
Drugi čimbenici poput urbanizacije, rasta stanovništva, rasta BDP-a i promjena u korištenju zemljišta također su imali utjecaj.
Utvrđeno je da je smanjenje ranjivosti najjači ukupni ublažavajući faktor. Mjere poput poboljšanih standarda gradnje, sustava ranog upozorenja i pripravnosti za hitne slučajeve smanjile su utjecaje za 39 do 63 posto od 1950. godine, a do 75 posto u 2010-ima.
Infrastruktura za zaštitu od poplava, uključujući brane, nasipe i brane, također je odigrala ključnu ulogu. Studija procjenjuje da su te strukturne obrane smanjile učinak poplava za 14 do 21 posto. U posljednjem desetljeću (2011. – 2020.) ovaj se zaštitni učinak povećao, smanjujući utjecaje do 38 posto.
Autori studije napominju da su i ove brojke vjerojatno podcijenjene. Analiza je uključivala samo poplave koje su se stvarno dogodile, dakle one gdje su obrane od poplava bile preopterećene. Ne uzimaju u obzir događaje gdje su poplavne vode u potpunosti zadržane tim obranama.
Prilagodba ima svoje granice
Iako istraživanja pokazuju da su metode prilagodbe bile učinkovite, istraživači upozoravaju da postoje ograničenja štete koju mogu spriječiti.
Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, prema podacima europskog programa za praćenje klime Copernicus. „Kako se zagrijavanje povećava, približavamo se tim granicama“, rekla je suautorica studije Katja Frieler u priopćenju za javnost.
U posljednje četiri godine kontinent je doživio više posebno teških poplava, uključujući poplave u dolini Arh u Njemačkoj 2021. godine. Tada je poginulo gotovo 190 ljudi, a cijela sela su odnesena, uzrokujući procijenjenu ekonomsku štetu od 33 milijarde eura.
Europa je 2024. godine doživjela najopsežnije poplave u više od desetljeća, objavio je Copernicus u travnju. Gotovo trećina njezinih rijeka nabujala je do točke pucanja tijekom jedne od najvlažnijih godina od 1950. godine.
Poplave u Valenciji u Španjolskoj krajem listopada uzrokovale su 232 smrtna slučaja, a ukupna ekonomska šteta procijenjena je na oko 10,7 milijardi eura.
Oluje i poplave su prošle godine zajedno usmrtile više od 300 ljudi, a pogodile još 413.000 diljem kontinenta. Nanijele su ekonomsku štetu od najmanje 18 milijardi eura.
Autori studije kažu da je važno pratiti utjecaje klimatskih promjena i smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi se održale unutar upravljivih granica, uz praćenje napretka u mjerama prilagodbe.
Izvor: euronews.green i PIK
