Analiza drevnog antarktičkog leda otkrila je da aktualne razine ugljičnog dioksida u atmosferi rastu 10 puta brže nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 50.000 godina. Led koji se na Antarktici nakupljao stotinama tisuća godina pomaže znanstvenicima da razumiju današnju klimu.
Led se na Antarktici nakupljao stotinama tisuća godina i uključuje atmosferske plinove zarobljene u mjehurićima zraka unutar tog leda. Znanstvenici traže elemente u tragovima u uzorcima ovog leda kako bi zabilježili kakva je klima bila u prošlosti. Istraživači sa Sveučilišta Oregon State u SAD-u i Sveučilišta St Andrews u Škotskoj promatrali su uzorke leda prikupljene bušenjem jezgri do 3,2 km dubine.
Nalazi, objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences, pružaju važno novo razumijevanje razdoblja naglih klimatskih promjena u Zemljinoj prošlosti i nude novi uvid u potencijalne utjecaje klimatskih promjena danas.
Proučavanje prošlosti uči nas koliko je danas drugačije. Stopa promjene CO2 danas je doista bez presedana…Naše istraživanje identificiralo je najbrže stope prirodnog porasta CO2 u prošlosti ikada primijećene, a stopa koja se događa danas, uglavnom potaknuta ljudskim emisijama, 10 je puta veća.
Kathleen Wendt, docentica na Fakultetu znanosti o Zemlji, oceanu i atmosferi Državnog sveučilišta Oregon i glavna autorica studije.
Ugljični dioksid je staklenički plin. U prirodi nastaje kao produkt izgaranja i oksidacije. Kada ugljični dioksid uđe u atmosferu, pridonosi globalnom zagrijavanju zbog efekta staklenika. U prošlosti su razine fluktuirale CO2 zbog ciklusa ledenog doba i drugih prirodnih uzroka, ali danas rastu zbog ljudskih emisija.
Prethodna istraživanja pokazala su da je tijekom posljednjeg ledenog doba, koje je završilo prije otprilike 10.000 godina, bilo nekoliko razdoblja u kojima su razine ugljičnog dioksida skočile mnogo više od prosjeka.
Ta mjerenja nisu bila dovoljno detaljna da otkriju punu prirodu brzih promjena, ograničavajući sposobnost znanstvenika da razumiju što se događa. Ali naš je interes bio potaknut i željeli smo se vratiti u ta razdoblja i provesti detaljnija mjerenja kako bismo saznali što se događa.
– rekla je Kathleen Wendt, autorica studije
Što drevni led otkriva o klimatskim promjenama
Koristeći uzorke iz ledene jezgre West Antarctic Ice Sheet Divide znanstvenici su istražili što se događalo tijekom tih razdoblja. Identificirali su obrazac koji je pokazao da su se ti skokovi u ugljičnom dioksidu dogodili uz sjevernoatlantske hladne intervale. Ovi hladni intervali nazivaju se Heinrichovi događaji i povezani su s naglim klimatskim promjenama diljem svijeta.
Heinrichovi događaji doista su izvanredni. Mislimo da su uzrokovani dramatičnim kolapsom sjevernoameričkog ledenog pokrivača. To onda pokreće lančanu reakciju koja uključuje promjene u tropskim monsunima, zapadnim vjetrovima južne hemisfere i ovim velikim podrigivanjem CO2 koji izlazi iz oceana.
Christo Buizert, izvanredni profesor na Fakultetu znanosti o Zemlji, oceanu i atmosferi i koautor studije
Tijekom najvećeg prirodnog porasta, ugljični dioksid se povećao za oko 14 dijelova na milijun u 55 godina. Skokovi su se događali otprilike jednom svakih 7000 godina. Po današnjim stopama, taj porast traje samo 5 do 6 godina.
Dokazi sugeriraju da su tijekom prošlih razdoblja prirodnog porasta CO2 zapadni vjetrovi također jačali. Ovi vjetrovi igraju važnu ulogu u cirkulaciji dubokog oceana. To je dovelo do brzog ispuštanja CO2 iz Južnog oceana.
Druga istraživanja predviđaju kako će ovi zapadni vjetrovi ojačati tijekom sljedećeg stoljeća zbog klimatskih promjena. Istraživači ističu kako nova otkrića sugeriraju da će to smanjiti kapacitet Južnog oceana za apsorbciju CO2 koji stvaraju ljudi.
Izvor: Central Oregon Daily News i euronews.green
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.