Međunarodni dan ukidanja ropstva, 2. prosinca, obilježava se od 1986. godine. Godišnji je to poziv na razmišljanje o postignutom napretku i izazovima u iskorjenjivanju ropstva i zaštiti ljudskih prava.
Fokus ovog dana je na iskorjenjivanju suvremenih oblika ropstva, poput trgovine ljudima, seksualnog iskorištavanja, najgorih oblika dječjeg rada, prisilnog braka i prisilnog regrutiranja djece za korištenje u oružanim sukobima.
Međunarodni dan ukidanja ropstva obilježava se na dan kada je usvojena Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju trgovine ljudima i iskorištavanja prostitucije drugih – rezolucija 317(IV), 2. prosinca 1949.
Kad se spominje ropstvo većina prvo pomisli na robovlasnička društva antike ili na transatlantsku trgovinu robljem od 16.-19. stoljeća. Najčešće lakonski smatramo da je ropstvo stvar prošlosti no surova stvarnost govori drugačije.
Zakonski je ropstvo u većini zemalja ukinuto tijekom XIX. st. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. UN je eksplicitno zabranio ropstvo. I dok je ‘vlasništvo’ nad drugom osobom zakonom ukinuto, problemi poput siromaštva, isključenosti i neadekvatnih zakona omogućuju da ropstvo i dalje opstaje. Neki tradicionalni oblici ropstva još uvijek postoje u svojim ranijim oblicima, dok su se drugi transformirali u nove.
Moderno ropstvo
Ropstvo se kroz povijest razvijalo i manifestiralo na različite načine. Moderni oblici ropstva uključuju sve od klasičnog ropstva do novijih koncepata, kao što su trgovina ljudima, prisilni rad, dužničko ropstvo, prisilni i servilni brakovi, kao i prodaja te iskorištavanje djece.
Tijela UN-a za ljudska prava dokumentirala su opstanak starih oblika ropstva koji su utkani u tradicionalna vjerovanja i običaje. Ovi oblici ropstva rezultat su dugotrajne diskriminacije najranjivijih skupina u društvima, poput onih koje se smatra pripadnicima nižih kasta, plemenskih manjina i autohtonog stanovništva te žena i djece.
Moderno ropstvo javlja se u gotovo svakoj zemlji svijeta i prelazi etničke, kulturne i vjerske granice. Više od polovice (52 posto) prisilnog rada i četvrtine svih prisilnih brakova može se naći u zemljama s višim srednjim dohotkom ili visokim dohotkom.
- Procjenjuje se da se 50 milijuna ljudi nalazi u modernom ropstvu, uključujući
- 28 milijuna u prisilnom radu i
- 22 milijuna u prisilnim brakovima.
- Gotovo svaki osmi od svih onih koji su na prisilnom radu su djeca. Više od polovice te djece je žrtva komercijalnog seksualnog iskorištavanja.
- Većina slučajeva prisilnog rada (86 posto) nalazi se u privatnom sektoru.
- Gotovo četiri od pet osoba koje su prisilno seksualno iskorištavane su žene ili djevojčice.
- Procjenjuje se da godišnja globalna dobit ostvarena prisilnim radom iznosi 236 milijardi američkih dolara.
Izvor: ILO 2022
Moderno ropstvo je potpuna antiteza socijalne pravde i održivog razvoja. Nastavak je to sustava ukorijenjenog u povijesti koji profit stavlja ispred dostojanstva i dobrobiti ljudi.
Bez rješavanja temeljnih uzroka ropstva, poput siromaštva i diskriminacije, ropstvo će se nastaviti. Trenutne krize poput klimatskih promjena, rata, gladi i pandemija povećavaju rizik za milijune ljudi diljem svijeta. Procjene Međunarodne organizacije rada pokazuju da su se prisilni rad i prisilni brakovi značajno povećali posljednjih godina.
Usvajanjem Ciljeva održivog razvoja (SDG), globalna zajednica obvezala se na okončanje modernog ropstva među djecom do 2025., a univerzalno do 2030. Stoga pod hitno treba okupiti volju i resurse kako bi prevladala prepreke ukidanju modernog ropstva i vratila napredak na pravi put. Jer sloboda je temeljno pravo za sve, svugdje i uvijek.
