spot_img

CRVENI ALARM (1): Tuvalu: prva nacija koja zbog klime nestaje u naraslom oceanu?!

Otočje Tuvalu moglo bi postati prva država-žrtva klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem te kobni glasnik događaja koji sigurno sustižu ljude na obalama diljem planeta do 2100-e godine. U sličnoj su poziciji i druge zemlje pa je njih 44 osnovalo Savez malih otočnih država ugroženih klimom (AOSIS). No i prije nego što Tuvalu bude prekrivena morem, mnoga druga pitanja, povezana s klimom, onemogućit će opstanak stanovnika.

Klimatske promjene, potaknute ljudskim djelovanjem, izazivaju velike poremećaje u inače relativno predvidljivim procesima oceana. Oceani su moćna sila koja može brzo i dramatično promijeniti Zemlju. 

Premijer Tuvalu, Enele Sopoaga, povodom svega uputio je svjetskim liderima apel:

“Da ste suočeni s prijetnjom nestanka vaše nacije, što biste učinili?”

Tuvalu – po veličini 190. zemlja svijeta, po broju stanovnika 193., po BDP među nasiromašnijim 

Smještena između poznatih otoka Australije i Havaja u južnom Pacifiku, okružena tisućama kilometara otvorenog oceana, država Tuvalua sastoji se od tri grebena i šest atola, ukupne veličine 26 km2.  Stanovnika je danas oko 11.000. Prastanovnici-domorodci dolaze na Tuvalu sa Polinezijskog otočja u 14. stoljeću. Voćarstvo, ribarstvo i stočarstvo danas su glavni gospodarski resursi su na otocima. Turista je malo. 

Najviša nadmorska visina Tuvalua uzdiže se do pet metara iznad oceana, a većina zemlje je niža od dva metra. 

Promjene – zasoljena plodna zemlja i pitka voda, isušivanje vode uslijed suša, oluje i tzunamiji… 

Prehrana, zdravlje, sigurnost ljudi pa i životi su već ugroženi.

Gubitak zaliha i onečišćenje slatke vode zbog nadiranja mora na Tuvaluu predstavlja najopasniju prijetnju Poljoprivredna proizvodnja je ugrožena. Suše na sjevernim otocima pogađaju usjeve i uzgoj stoke. 

Očekuje se da će klimatske promjene povećati količinu ugljičnog dioksida i topline apsorbirane u oceanu, a povezano s time i razine kiselosti slane morske vode, što sve skupa ugrožava formacije grebena koralja i sposobnost preživljavanja ribljeg fonda od kojeg zavisi život. (Slično se već dogodilo i s našim crvenim koraljem u Jadranu, kojeg više nema u dubinama mora do 50 m). Sve je nekako povezano: stradanja koraljnih grebena smanjit će zaštitu kopna pred snagom valova oluja i tsunamija.

Rastući oceani će prekriti plodno tlo, morska će voda polako zamijeniti slatkovodnu vodu. To je već poznati scenarij u uvjetima redovitih olujnih udara; tako je oluja Bene 1972. eliminirala vegetaciju i usjeve drveća, zasićenjem plodnog tla slanom vodom. Važno poljoprivredno (močvarno) područje Taro, posebno je ugroženo – narasla morska voda i veliki olujni valovi će trajno popuniti doline, udoline, depresije i sl., umjesto da se povuče u ocean.

Ministar vanjskih poslova Tuvalua Simon Kofe
“Mi tonemo, ali isto se događa svima.” – Ministar vanjskih poslova Tuvalua Simon Kofe u izjavi COP26 dok stoji u oceanu u Funafutiju, Tuvalu, 8. studenog 2021. / Foto: Ministarstvo pravosuđa, komunikacija i vanjskih poslova – Tuvalu Vlada

Uništavanje države, naroda, kulture

Kultura i politika Tuvalua uglavnom se vrte oko mirnog života i postojanja. Zemlja se ne trudi imati stalnu vojsku. Ipak, Tuvalu netko napada; one zemlje koje svojim djelovanjem najviše pridonose klimatskim promjenama. 

Dosta stanovnika je napustilo domove sa najvećeg atola Funafuti, sve više Tuvaluanaca migrira na Novi Zeland i Australiju, prolazeći tamo trajni i potpuni proces asimilacije, prihvaćanjem stranih životnih stilova, zakona i običaja. Premalo ih je da bi se tome mogli oduprijeti. 

Na kraju, onda kad oceanska voda potpuno prekrije zemlju, neće više biti države Tuvalu i one specifične kulture tuvaluskog naroda.

UN i svijet spašavaju Tuvalu?

Održani su mnogi sastanci i konferencije Ujedinjenih naroda i drugih organizacija o klimatskim promjenama, s ciljem ograničavanja emisija stakleničkih plinova, posebno iz tzv. velikih ekonomija koje su i najviše profitirale iz industrijskog doba pogonjenog fosilnim gorivom. Znamo i kako nam sve to ide.

Neprofitne organizacije kao što je Crveni križ surađuju s stanovnicima Tuvaluja kako bi educirali mještane o pitanjima sigurnosti, prilagodbe, zdravlja i obrazovanja, sadnje usjeva koji bolje podnose promjene klime, kao i sadnje drveća koje će zaustaviti eroziju tla. UN pokušava ustanoviti fond za pomoć državama i oblastima, posebno nerazvijenim, koje će više stradati uslijed klimatskih promjena. 

Ni jedno od ovih rješenja ne nudi jamstva, ali pruža nadu.

(Ne)sigurna budućnost 2100-e

Neki istraživači vjeruju da bi do 2100. moglo doći do porasta razine oceana od dva metra, što bi uništilo zemlju i domove mnogih otočnih nacija i obalnih područja. Tuala, mala otočna formacija, postati će prva potopljena država – upozorenje milijunima ljudi izloženih rastućoj prijetnji.

Zemlje AOSIS-a u više su navrata na sastancima skupštine UN-a izrazile nezadovoljstvo i prigovore na nedostatk konkretnog napretka u borbi sa klimom i pomacima ka ciljevima održivog razvoja iz UN Agende 23030. 

U međuvremenu, stanovnici Tuvalua nastavljaju živjeti pod stalnom prijetnjom da će se na kraju otići s otoka kojeg vole, i to kao prvi. Što će ranije stići – razum i sređivanje čovječanstva ili katastrofalni odgovori prirode?

Referenca – izvor: hr.history-hub.com 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img