Projekt Zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, dugoročni je međunarodni razvojni projekt. Cilj projekta je postavljanje zdravlja visoko na društveni, ekonomski i politički program gradskih odnosno lokalnih vlasti.
Danas većina svjetske populacije živi u gradovima i metropolitanskim područjima. Iako gradovi omogućavaju lakši pristup zdravstvenim ustanovama, stanovnici gradova izloženi su i većim zdravstvenim rizicima. No gradski život može i treba biti zdrav.
Zdravi gradovi su mjesta koja donose benefit i za ljude i za planet. Oni angažiraju cijelo društvo, potičući sudjelovanje svih u potrazi za zdravljem, mirom i prosperitetom. Zdravi gradovi predvode primjerom kako bi postigli promjene na bolje, rješavajući nejednakosti i promičući dobro upravljanje i vodstvo za zdravlje i dobrobit. Inovacije, dijeljenje znanja i zdravstvena diplomacija cijene se i njeguju u zdravim gradovima.
Kroz projekt Zdravih gradova afirmira se holistički pristup i priroda zdravlja, te potiče i razvija međuovisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Ishodišna je postavka projekta da se zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradu ili regiji, mjestu ili selu te zbog toga želi potaknuti aktivnije uključivanje što većeg broja građana u sve aktivnosti koje mogu imati utjecaj na njihovo osobno zdravlje i zdravlje zajednice u cjelini.
Koncept Zdravih gradova inspiriran je i podržan od WHO European Health za sve i ciljeva Health21. U potpunosti je usklađen s okvirom europske politike Zdravlje 2020 i Agendom održivog razvoja 2030.
Europska mreža zdravih gradova
Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je projekt ‘Zdravi grad’ 1987. godine s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te potakne i omogući direktnu suradnju među njima bez barijera političkih granica.
Projekt Zdravih gradova u europskoj je regiji pokazao vrijednost cjelovitog pristupa problemima kao što su siromaštvo, nasilje, društvena izolacija, substandardno stanovanje, nezadovoljene potrebe starijih i/ili mladih ljudi, beskućnici i migranti, nezdravo prostorno planiranje, zagađenost, odsutnost prakse aktivnog sudjelovanja te ukazao na potrebu za ozbiljnim rješavanjem problema nejednakosti i održivog razvoja.
Aktivnosti Europske mreže zdravih gradova organizirane su u petogodišnjim ciklusima, nazvanim faze projekta. Svaka od faza imala je drugi set prioriteta. Dosad je dovršeno šest faza provedbe projekta. Faze su poslužile kao proces i platforma za inspiraciju, učenje i skupljanje praktičnog iskustva o tome kako poboljšati zdravlje i dobrobit.
Faze projekta Zdravih gradova
Težište prve faze (1988. – 1992.) bilo je ojačati sudjelovanje zajednice te, uklanjajući političke i institucionalne barijere promjeni, dovesti do partnerstva u stvaranju društvene politike zdravlja.
Strateški ciljevi druge faze (1993-1998.) uključivali su ubrzavanje usvajanja društvene politike zdravlja na nivou grada, jačanje sustava podrške i izgradnju strateških veza s drugim sektorima i organizacijama.
Treća faza projekta (1998. – 2003.) imala je u fokusu društvene odrednice zdravlja. Cilj joj je bio strategiju dokumenata Zdravlje za sve za 21. stoljeće i Lokalni dnevni red za 21. stoljeće prilagoditi na lokalne razine.
Četvrta faza projekta (2003. – 2008.) okupila je preko 90 europskih projektnih gradova oko četiri centralne teme: zdravo urbano planiranje, zdravo starenje, procjena učinka na zdravlje (HIA) i tjelesna aktivnost.
Tri centralne teme pete faze (2009. – 2014.) – razvoj okruženja koje omogućava brigu i podršku, zdravi život te zdravo urbano okruženje i dizajn odvijale su se pod motom Zdravlje i pravičnost u svim lokalnim politikama!.
Šesta faza (2014. – 2018.) obrađuje teme: rani razvoj djece, starenje, duševno zdravlje, jačanje sustava zdravstva okrenutog ljudima i njihovim potrebama te jačanje otpornosti zajednica.
Konferencijom održanom u Belfastu početkom listopada 2018. zatvorena je šesta i otvorena sedma i osma faza europskog projekta koja će trajati do 2030. godine. Središnji dokument novih faza je 2030 Agenda za održivi razvoj Ujedinjenih naroda.
Hrvatska mreža zdravih gradova
Od 1987. počela je implementacija projekta i u Hrvatskoj, prvo u Zagrebu, a danas već u 35 gradova i 17 županija. Svi su objedinjeni u Hrvatskoj mreži zdravih gradova koja je osnovana 1992. godine. S ciljem promocije projekta Hrvatska mreža zdravih gradova od 2003. obilježava svake godine na 20. svibnja – Dan zdravih gradova. Prilika je to za gradske i županijske vlasti te projektne timove Zdravog grada i Zdrave županije da pokažu što sve čine na unapređenju zdravlja građana. Osim toga to je prilika i za brojne nevladine udruge i volontere da se predstave svojim projektima i rezultatima.
Zdravi gradovi povezani u nacionalnoj mreži bolje međusobno surađuju, lakše razmjenjuju iskustava, spoznaje, ideje i aktivnosti te dobivaju međusobnu podršku i praktičnu pomoć, a također se lakše povezuju i s drugim projektnim gradovima u Europi. Članovi su dužni aktivno sudjelovati u projektu te poštovati njegova načela, ali i osigurati nužne organizacijske i financijske resurse za ostvarivanje politike Zdravih gradova, te iste efikasno i racionalno koristiti, uz izvještavanje javnost o svome radu, izvođenju programa u praksi te evaluacije svoje efikasnost.
O tome kako postati zdravi grad ili županija kao i ostale relevantne informacije možete saznati od Hrvatske mreže zdravih gradova.
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.