Deset godina je prošlo od potpisivanja Pariškog sporazuma. Sporazum je smatran povijesnim, ali danas svjedočimo kako se planet i dalje zagrijava prevelikom brzinom.
Prije deset godina, 12. prosinca 2015., čelnici 195 zemalja, sastajući se u Francuskoj na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21), ratificirali su Pariški sporazum. Zemlje potpisnice obvezale su se na “ojačavanje globalnog odgovora na prijetnju klimatskih promjena”. To je bio trenutak koji su mnogi opisali kao povijesni.
Cilj je bio zadržati “prosječni globalni porast temperature znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijsku razinu” i nastaviti napore “kako bi se porast temperature ograničio na 1,5°C u odnosu na predindustrijsku razinu”.
Što nam donosi stupanje na snagu Pariškog sporazuma o klimi
No, deset godina kasnije, misija je daleko od dovršene. U izvješću objavljenom 4. studenog, Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) izjavio je da su projekcije porasta temperature za ovo stoljeće “sada između 2,3 i 2,5 °C, dok su one temeljene na trenutnim politikama 2,8 °C”.
„Nećemo moći održati globalno zagrijavanje ispod 1,5°C u sljedećih nekoliko godina. Prekoračenje te granice je neizbježno“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.
I budućnost ne izgleda ništa svjetlije. Tijekom svog prvog mandata, američki predsjednik Donald Trump povukao je Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma ubrzo nakon inauguracije. Prema izvršnoj uredbi koju je potpisao predsjednik, sporazum je jedan od brojnih međunarodnih organizacija i sporazuma koji ne odražavaju američke vrijednosti.
216 milijuna ljudi u opasnosti
Globalno zatopljenje moglo bi prisiliti do 216 milijuna ljudi na migracije unutar vlastitih zemalja u potrazi za boljim životnim uvjetima, upozorila je Svjetska banka u rujnu 2021. U svom izvješću pod naslovom “Groundswall” objasnila je da će ljudi “migrirati iz područja gdje opadaju dostupnost vode i poljoprivredna produktivnost, kao i iz područja pogođenih porastom razine mora i olujnim udarima”.
Ranije ove godine, Celeste Saulo, glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije (WMO), istaknula je da je „Europa kontinent koji se najbrže zagrijava i snosi najveći teret ekstremnih vremenskih događaja i klimatskih promjena“.
I prethodnih godina nije nedostajalo primjera. Prošlog kolovoza veliki požari opustošili su Portugal i Grčku, gdje je u jednom danu otkriveno više od 150 požara.
U listopadu 2024. regiju Valencia u Španjolskoj pogodile su iznimno intenzivne poplave. Godišnja količina kiše pala je u samo osam sati, odnijevši više od 220 života.
Mjesec dana ranije, oluja Boris pogodila je srednju Europu. Poplave koje su uslijedile usmrtile su više od dvadeset ljudi.
Toplinski valovi, suše i kišna razdoblja
Globalno zatopljenje već ima i nastavit će imati izravan utjecaj na naše stanovništvo. U Francuskoj je “ovaj porast temperature +2,1°C u razdoblju od 2015. do 2024. (u usporedbi s razdobljem od 1900. do 1930.) i mogao bi doseći +4°C do 2100. u scenariju globalnog zatopljenja od +3°C”, upozorava Météo-France.
A učinci globalnog zatopljenja su brojni. Meteorološka agencija posebno objašnjava da sa svakim stupnjem porasta temperature “zrak može sadržavati oko 7% više vodene pare, što povećava potencijal za intenzivne oborine”, te da će oceani postupno gubiti sposobnost apsorpcije CO2. “Ocean pohranjuje oko 91% viška topline uzrokovanog emisijama stakleničkih plinova. Ali kako se zagrijava, postupno gubi sposobnost apsorpcije ugljika”, objašnjava.
Ovaj poremećaj će također pogoršati porast razine mora i učiniti toplinske valove “mnogo češćima”. Suše će također biti “ozbiljnije”, a epizode intenzivnih kiša “izraženije”.
U izvješću objavljenom 9. prosinca, UN poziva na “međusobno povezan pristup rješavanja klimatskog izazova koji uključuje cijelo društvo i cijelu vladu”. Izvješće, koje je sastavilo 287 znanstvenika iz 82 zemlje, opisuje razorne utjecaje koje će klimatske promjene izazvati ako se nacije ne ujedine kako bi transformirale sustave poput energije i hrane. Izvješće također upozorava da bi klimatske promjene mogle smanjiti godišnji globalni BDP za 4% do 2050. i koštati milijune života.
Klimatska sabotaža
Deset godina nakon potpisivanja Pariškog sporazuma, brojne klimatske udruge ponovno su oglasile uzbunu. U četvrtak su Greenpeace, Action Justice Climat Paris i ANV-COP 21 razvili golemi transparent u blizini Eiffelovog tornja s motivima, među ostalima, Emmanuela Macrona, Marine Le Pen i Donalda Trumpa.
„Ova akcija osuđuje političare na vlasti koji su posljednjih deset godina favorizirali industrije koje zagađuju i milijardere u odnosu na borbu protiv klimatskih promjena i opći interes“, rekao je ANV-COP 21.
Greenpeace je sa svoje strane izvukao “gorak” zaključak: “Dezinformacije su u porastu, kriminalizacija ekologa je u porastu, a ekološki zastoji se množe”, napisala je udruga, ciljajući na Francusku “koja još uvijek ne ispunjava svoje klimatske ciljeve”.
„Klimatska sabotaža nije neizbježna; ona je rezultat političkih izbora diktiranih privatnim interesima, a ne općim interesom“, dodao je Greenpeace.
Ranije ovog tjedna, autori četverogodišnjeg Globalnog pregleda okoliša UNEP-a rekli su da svijet treba usvojiti više politika kako bi se zajednički borio protiv klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti, degradacije zemljišta i onečišćenja.
U izvješću se tvrdi da su ta pitanja neraskidivo povezana i zahtijevaju rješenja koja uključuju povećanu potrošnju i financijske poticaje za prelazak s fosilnih goriva, poticanje održivih poljoprivrednih praksi, suzbijanje onečišćenja i ograničavanje otpada.
Stručnjaci su upozorili da se svijet približava prekretnici u pogledu klimatskih promjena, gubitka vrsta i zemljišta te drugih šteta. No, rekli su da su napori za rješavanje tih problema uglavnom ulagani kroz pojedinačne sporazume koji nisu ostvarili dovoljan napredak.
Umjesto toga, zagovaraju pristup koji uključuje svako područje vlasti, financijski sektor, industriju i građane te kružno gospodarstvo koje prepoznaje da su prirodni resursi ograničeni.
„Ono što želimo reći jest da možemo postati puno održiviji, ali bit će potrebne neviđene promjene kako bismo transformirali ove sustave“, rekao je Bob Watson, jedan od glavnih autora izvješća i bivši vodeći NASA-in i britanski klimatolog. „To se mora učiniti brzo sada jer nam ponestaje vremena.“
Izvor: euronews.green
