Da, odrasli manipuliraju djecom i umješno ih vode ka svojim ciljevima. Društveno odgovorno poslovanje mnogih ovdje ostaje po strani. I u toj situaciji: dvije trećine mladih ispitanika (61 %) otvara svoj profil na mrežama prije dopuštene starosne granice od 13 godina. Čak 48 % mladih ne zna da postoje plaćeni oglasi koji su smišljeni da ih privuku… Dosta mladih poklanja svoju pažnju rizičnim sadržajima kao – pornografske poruke i eksplicitne fotografije, kao i alkoholna pića, e-cigarete, kockanje i igre na sreću i dr. Nesvjesna mogućih posljedica trećina djece ustupaju broj mobitela i svoje fotografije.
Ipak , recimo da 88% ih izjavljuje da na njihove kupovne odluke ne utječu i influenseri, što ohrabruje. većina od 57% mladih kaže da nije primjetila oglase niti im posvetila pažnju.
Jesu li naša djeca pripremljena za sve to? Naravno ne ili ne u dovoljnoj mjeri, iako se dosta roditelja trudi u tome.
U anketi je sudjelovalo 1092 mladih iz svih hrvatskih županija
Odgovore na dosta pitanja na ovu značajnu temu pružila je anketa o utjecaju digitalnog marketinga na dječja prava na internetu, provedena u sklopu suradnje UNICEF-a i HURA!-e na području odgovornog maketinga i oglašavanja prema djeci i predstavljena javnosti u rujnu 2021 . Većina ih pripada dobnoj skupini od 16 do 19 godina (75 %). Anketa je provedena u sklopu suradnje UNICEF-a i HURA!-e na promociji odgovornog digitalnog marketinga i oglašavanja prema djeci, a rezultati su predstavljeni na nedavno održanom predavanju “Utjecaj digitalnog marketinga i oglašavanja na djecu”.
U kojoj dobi djeca i mladi u Hrvatskoj otvaraju profile na društvenim mrežama?
Jedan od najvažnijih rezultata ankete jest da mladi u Hrvatskoj profil na društvenim mrežama otvaraju u vrlo ranoj dobi. Iako otvaranje profila na društvenim mrežama nije dopušteno djeci mlađoj od 13 godina, dvije trećine ispitanika (61 %) učinilo je to prije te starosne granice. Posebno zabrinjava podatak da je 5 % sudionika otvorilo profil u dobi od 7 ili 8 godina, a njih 16 % s 9 ili 10 godina.
Izloženost djece marketinškim sadržajima na internetu
Kad je riječ o izloženosti djece marketinškim sadržajima na internetu, većina sudionika ankete (69 %) primijetila je da ih katkad prate oglasi s mrežnih stranica koje su posjetili (bihevioralni oglasi ili remarketing), a gotovo svi sudionici (89 %) primijetili su oglase u mobilnim aplikacijama kojima se koriste. Više od polovice djece i mladih (52 %) razlikuje plaćene (sponzorirane) od standardnih tekstova na portalima. Ipak, trećina sudionika (34 %) nije znala da na mrežnim portalima postoje plaćeni tekstovi, a jedna sedmina njih uopće ih ne razlikuje od standardnih tekstova (14 %). Kada je riječ o utjecaju influencera na potrošačke navike djece i mladih, anketa je pokazala da kod većine sudionika (88 %) influenceri koje prate na internetu nisu utjecali na kupnju.
Izloženost djece neprimjerenim marketinškim sadržajima na internetu
U kontekstu neprimjerenih sadržaja kojima su djeca i mladi izloženi, važno je istaknuti one koji utječu na njihovu sliku o sebi te koji ih mogu potaknuti na negativne obrasce ponašanja. Rezultati provedene ankete pokazuju kako većina sudionika (57 %) nije primijetila oglase za odrasle na društvenim mrežama i internetskim stranicama koje posjećuju. No ipak zabrinjava da je čak petina sudionika ankete ipak primijetila neprikladne oglase, među kojima posebno navode pornografski sadržaj i eksplicitne fotografije, kao i alkoholna pića, e-cigarete, kockanje i igre na sreću i dr.
Djeca nerijetko na internetu ustupaju svoj broj mobitela i osobne fotografije
Zabrinjavajući su i podaci o dijeljenju osobnih podataka maloljetnika na internetu, a koji se često koriste za internetsko oglašavanje. Kao najčešće razloge za davanje osobnih podataka anketirana djeca i mladi naveli su besplatan pristup sadržajima – glazbi, videu, filmu, kvizu i igrama. Pritom posebno zabrinjava nalaz da je nemalen broj sudionika ustupio svoj broj mobitela (35 %) i osobnu fotografiju (18 %). Anketa je također pokazala da više od trećine anketirane djece i mladih (37 %) ne zna koja je uloga kolačića na mrežnim stranicama ili ih nije svjesna.
Važnost odgovornog digitalnog marketinga – što stručnjaci u marketingu i oglašavanju mogu učiniti?
Uz rezultate ankete, na predavanju su predstavljene i UNICEF-ove preporuke za odgovoran digitalni marketing i oglašavanje prema djeci, među kojima se ističu:
- ograničavanje tehnika bihevioralnog oglašavanja na stranicama koje posjećuju djeca;
- prikriveno brendirano oglašavanje (product placement, advergaming) mora biti pravilno označeno kao takvo;
- djeca ne smiju biti izložena oglašavanju hrane s mnogo masti, šećera ili soli ili dobno ograničenih proizvoda (alkohol, duhan, igre na sreću, lijekovi, estetske operacije…);
- promoviranje proizvoda od strane influencera na digitalnim medijima uvijek treba biti označeno kao oglašavanje na način koji je djeci jasan i prepoznatljiv;
- potrebno je voditi računa o zaštiti osobnih podataka djece i mladih;
- razvijanje medijske i digitalne pismenosti djece i roditelja.
„Djeca su danas iznimno utjecajna potrošačka skupina, no nemaju potrebna znanja i vještine kako bi na kritičan način mogli promišljati o marketinškim sadržajima kojima su izložena. Digitalni marketing poseban je izazov zbog nedovoljne reguliranosti, suptilnijih tehnika oglašavanja i činjenice da djeca sve ranije ulaze u online svijet, što pokazuju i rezultati ankete koju smo proveli. Nužno je da prakse digitalnog marketinga i oglašavanja vode računa o zaštiti djece od negativnih utjecaja, zaštiti njihovih osobnih podataka, ali i o njihovim pravima na pristup informacijama i da budu aktivni sudionici u digitalnom svijetu. Suradnjom s HURA!-om želimo educirati i osvijestiti marketinške i komunikacijske stručnjake o ovoj iznimno važnoj temi te ponuditi konkretne smjernice i alate koji će im pomoći u podržavanju dječjih prava u industriji tržišnog komuniciranja“, istaknula je Lidija Gamulin, voditeljica Odjela za partnerstva u UNICEF-u.
„Kao vodeća strukovna udruga u sektoru tržišnih komunikacija u Hrvatskoj, svjesni smo kako naša industrija ima velik utjecaj, ali i veliku vrijednost u percipiranju širokog spektra stavova javnosti. Za svoje članice organiziramo brojne edukativne projekte u suradnji s UNICEF-om, osigurali smo predstavništvo u Radnoj skupini za ograničavanje oglašavanja prehrambenih proizvoda djeci pri Službi za promicanje zdravlja HZJZ-a, te objavili novi i aktualni Kodeks oglašavanja i tržišnog komuniciranja, koji služi kao dopuna pravnim dokumentima i standard etike. Okrenuti smo budućnosti i realizaciji novih inicijativa s
ciljem educiranja tržišta te sprječavanja kršenja dječjih prava u industriji tržišnog komuniciranja“, izjavila je Dunja Ivana Ballon, izvršna direktorica HURA-e.
Autor fotografije: UNICEF/VKljajo.
Kontakt za medije:
Marin Ilej, voditelj Odjela komunikacija,
milej@unicef.org, tel: 01/2442 660; 01/2442 661
Ana Tkalec Barić, suradnica u Odjelu za partnerstva,
atbaric@unicef.org; 091/2257 053
DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2021
