Spremate li se na izlet?
Uza sve velike prednosti koje je digitalna tehnologija donijela čovječanstvu, brojne su i negativne posljedice, a jedna od najpogubnijih je odvajanje čovjeka od prirode. Ali i tome ima lijeka: MANJE GOOGLANJA, VIŠE PRIRODE; smanjite ovisnost o društvenim mrežama, konačno oslobodite dio vremena i iskoristite ga za boravak u prirodi, sami, s prijateljima, s obitelji, s planinarskim društvom… U prirodi i prelijepim krajolicima potražimo „tri O“ – odmor, okrjepu, obnovu.
I ne moramo ići daleko; sve to bogatstvo nadohvat nam je ruke. Uživajmo Hrvatsku hodom!
Negdje pročitah vijest kako je jedan gorila postao ovisan o mobitelu; i više se ne druži toliko s drugim pripadnicima svoje vrste, ni hrana mu više nije tako privlačna, zapravo, ne zanima ga baš ništa osim šarenih sličica na mobitelu. U prvi mah ta vijest izmami osmijeh na lice. Ali, zapravo, poticaj je da se duboko zamislimo.
TEST: KOLIKO POZNAJETE NAJLJEPŠA MJESTA U HRVATSKOJ PRIRODI ?
Odgovorite na sljedeća pitanja o svojim doživljenim i pripremljenim užicima:
- Koliko ukupno nacionalnih parkova i parkova prirode ima u Hrvatskoj?
- Možete li ih nabrojati desetak ili sve ?
- Koliko ste njih dosad obišli?
- Nabrojite lokacije koje namjeravate posjetiti u idućih tri, šest mjeseci ili dvanaest mjeseci?
- Imate li listu želja; koja biste mjesta voljeli vidjeti?
- Jeste li u vezi s lokalnim planinarskim ili putničkim društvom?
Kako ste prošli na testu? Slabo? Odlično? Ako je pozitivnih odgovora malo, vaše šanse su veće.

UŽIVAJMO U HRVATSKOJ! SVE JE TAKO BLIZU, JEDNOSTAVNO, A I DŽEPU PUNO LAKŠE.

Iako ponekad poželite otputovati do svjetskih nacionalnih parkova, s liste TOP 10, kao: Grand Canyon i Yellowstone u SAD, Veliki koraljni greben u Australiji, Kilimanjaro i Serengeti u Tanzaniji ili Galapagos u Ekvadoru… razmislite, kada ćete uspjeti stići do tih predjela? Ali, tu u blizini brojna su prirodna blaga za dušu, oči i tijelo, udaljena tek nekoliko sati vožnje. Vaš odlazak u prirodu ovim načinom može biti čest, nova navika, rutina, stil života koji je već prihvatilo na desetke tisuća Hrvata.
Nije suvišno istaknuti da je ovakav naš prijedlog u prilog održivosti: 1) nema zagađivanja zrakoplovima, 2) podržavamo naše gospodarstvo, 3) upoznajemo lokalno stanovništvo i kulturu naše zemlje.
***
Hrvatska obiluje prirodnim ljepotama u kojima može uživati svatko. Popisi zaštićenih prirodnih krajolika u Hrvatskoj – koje navodimo niže – mogu vam poslužiti i kao vodič u pripremi nekih budućih putovanja – iznenadit ćete se intenzivnim doživljajima i dugotrajnim uspomenama koje će vas još dugo nadahnjivati!
Počnite od naših lijepih i nadaleko poznatih nacionalnih parkova i parkova prirode:
HRVATSKO BLAGO – ZAŠTIĆENI KRAJOLICI POD VISOKIM REŽIMOM ZAŠTITE
Podsjetimo, Hrvatska ima 8 NACIONALNIH PARKOVA:
- Brijuni,
- Kornati,
- Krka,
- Mljet,
- Paklenica,
- Plitvička jezera,
- Risnjak i
- Sjeverni Velebit.

U njima su ljudske aktivnosti znatno ograničene, a najčešća gospodarska aktivnost je turizam. Provedbu i upravljanje osiguravaju stručne službe zaštite i nadzora, propisani su uvjeti zaštite prirode, svaki ima stručnu podlogu i plan gospodarenja.
Naš najpoznatiji, ali i najstariji i najposjećeniji nacionalni park su Plitvička jezera. Zapravo, Plitvička jezera su i najstariji nacionalni park u cijeloj jugoistočnoj Europi, a parkom su proglašena 8. travnja 1949. godine. Na popisu UNESCO-ve baštine su od 1979. godine.
***
Nešto je manji stupanj zaštite u PARKOVIMA PRIRODE, kojih imamo 12:
-
- Biokovo (visoka planina nad morem, s vidikovcem od stakla…)
- Kopački rit (najveći rezervat ptica u širem Podunavlju, vožnja el.. čamcem…)
- Lonjsko polje (selo roda Čigoč, Kupa, prostranstva pod ispašom domaćih životinja u prirodi)
- Medvednica (najljepši lokaliteti Ponikve, od vrha do Puntijarle, Grmošćica, Lipa, 30 prilaza)
- Papuk (čudesni lokalitet Jankovac, slap Veliki skakavac, vrh s kojeg se vidi Zlatna dolina…)
- Telašćica (uvala – predvorje Kornata, Slano jezero, okomite stijene prema pučini…)
- Velebit (od Sjevernog pa Južnog – Premužićeva staza 54 km, „100 vrhova“ gleda na more)
- Vransko jezero (najbliže jezero moru -500 m, zdanja svjedoci povijesti, brdska kružna staza)
- Učka (vrh Vojah, povrh Opatijske rivijere i istarskih polja, prema sjeveru kreće se na Čičariju..)
- Žumberak-Samoborsko gorje (lokacije za dušu – Oštrc, Poljanice, Japetić, Sošice, Sv. Gera..)
- Lastovsko otočje (naš najudaljeniji naseljeni otok, pravi mediteranski ugođaj sred pučine)
- Dinara, koja je parkom prirode proglašena 2021. (najviša naša planina, dominira krajem)

Parkovi prirode su prostrana prirodna ili dijelom kultivirana područja kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. U njima su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti te zahvati kojima se ne ugrožavaju njihova bitna obilježja i uloga.
Naš najstariji park prirode je Kopački rit. Utemeljen je 1976. godine, a prostire se na 177 km2, od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 80 km2. Najpoznatije je stanište brojnih ptica močvarica te orla štekavca, koji je postao i simbol Parka, a poznat je i po brojnoj populaciji jelena.
***
Uz to postoje i druge razine zaštite. Među njima ističu se DVA STROGA REZERVATA PRIRODE:
- Bijele i Samarske stijene, te
- Hajdučki i Rožanski kukovi.

U njima su zabranjene sve gospodarske i druge djelatnosti, no dopušteno je posjećivanje i istraživanje prirode tih visoko zaštićenih područja s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom izvornom prirodom.
***
Konačno, tu je još: 79 posebnih rezervata prirode, 2 regionalna parka, 79 spomenika prirode, 81 značajna krajobraza, 27 park-šuma i 120 spomenika parkovne arhitekture (podaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja).
U Hrvatskoj je i nekoliko međunarodno zaštićenih područja:
- Plitvička jezera na popisu su svjetske baštine UNESCO-a,
- Velebit i Mura-Drava-Dunav UNESCO-vi su rezervati biosfere, a
- pet je područja na popisu međunarodno vrijednih močvara Ramsarske konvencije: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna mlaka, Neretva i Vransko jezero.
***
Čini se da ni sami nismo svjesni koliko nas je priroda obilno nagradila.
Zaštićenim područjem proglašeno je 9,32% ukupnog teritorija RH, odnosno 13% kopnenog dijela RH, dok se zajedno s područjem ekološke mreže Natura 2000 zaštićeno područje povećava na 39% kopnenog dijela Hrvatske.
Doživi i uživaj u Hrvatskoj! Hodom i izletom.
Upoznaj svoju domovinu da bi je više volio i uzvratio joj brigom i poštovanjem.
DOBRA HRVATSKA/MDM
Svibanj, 2022.
Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.