EU Parlament je jučer, 23.11.2023., usvojio stajalište o novim pravilima o ambalaži u EU kako bi se riješio problem stalnog rasta otpada i potaknula ponovna uporaba i recikliranje. Zastupnici su odobrili izvješće, koje predstavlja mandat Parlamenta za pregovore s vladama EU-a, s 426 glasova za, 125 protiv i 74 suzdržanih.
Ambalažom je 2018. u EU ostvaren promet od 355 milijardi EUR. Ona postaje sve veći izvor otpada i ukupno se u EU povećala sa 66 milijuna tona 2009. na 84 milijuna tona 2021. Svaki Europljanin proizveo je 188,7 kg ambalažnog otpada 2021., a bez dodatnih mjera, očekuje se da će to 2030. godine dostići 209 kg.
Prihvaćanjem ovog stajališta Parlament odgovara na očekivanja građana o uspostavi kružnog gospodarstva, izbjegavanju otpada te postupnom ukidanju neodržive ambalaže te rješavanju jednokratne ambalažne plastike.
Smanjiti količinu ambalaže i zabraniti uporabu „vječnih kemikalija”
Osim općih ciljeva smanjenja količine ambalaže predloženih u uredbi (5 % do 2030., 10 % do 2035. i 15 % do 2040.), zastupnici žele postaviti posebne ciljeve za smanjenje plastične ambalaže (10 % do 2030., 15 % do 2035. i 20 % do 2040.).
Zastupnici žele zabraniti prodaju vrlo laganih plastičnih vrećica (manje od 15 mikrona), osim ako je to potrebno zbog higijenskih razloga ili je predviđeno kao primarna ambalaža za hranu u rasutom stanju. Predlažu i da se znatno ograniči upotreba određenih oblika ambalaže za jednokratnu uporabu kao što su hotelska minijaturna ambalaža za toaletne proizvode te omotači za kofere u zračnim lukama.
Kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje, zastupnici traže zabranu uporabe takozvanih „vječnih kemikalija” (perfluorirane i polifluorirane alkilne tvari ili PFAS-ovi) i bisfenola A u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom.
Poticanje potrošača na ponovnu uporabu i punjenje – Zastupnici nastoje pojasniti zahtjeve za ponovnu uporabu ili ponovno punjenje ambalaže. Krajnji distributeri pića i hrane za hranu u sektoru pripreme i posluživanja hrane, kao što su hoteli, restorani i kafići, trebali bi potrošačima omogućiti da donesu vlastitu posudu.
Bolje prikupljanje i recikliranje ambalažnog otpada – Novim se pravilima zahtijeva da se sva ambalaža može reciklirati i da mora ispunjavati stroge kriterije koji će se definirati u okviru sekundarnog zakonodavstva. Predviđena su određena privremena izuzeća, primjerice za pakiranje hrane izrađene od drva i voska.
Kako ne stvarati suvišnu ambalažu u domu i kako koristiti staru?
Zastupnici žele da se do 2029. odvojeno prikuplja 90 % materijala sadržanih u ambalaži (plastika, drvo, željezni metali, aluminij, staklo, papir i karton).
Hrvatska nije provela direktivu EU o ambalaži i ambalažnom otpadu
Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu ima za cilj zaštititi okoliš i osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Prema odredbama te direktive, zemlje članice trebaju reciklirati 65 posto svog ambalažnog otpada do 2025. godine, što će porasti na 70 posto 2030.
Države članice bile su dužne prenijeti direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva do 5. srpnja 2020. godine. “Hrvatska nije u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe direktive u nacionalno zakonodavstvo”, navodi Komisija. Stoga je Europska komisija prošlog tjedna odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije zbog toga što nije u potpunosti prenijela u svoje zakonodavstvo sve relevantne odredbe važeće direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH tim povodom je pojasnilo da je Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku donesen, te da ne postoje više razlozi za postupak pred Sudom EU. – “Hrvatska je obvezna do kraja 2025. reciklirati najmanje 65 posto mase ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70 posto do kraja 2030., a ovaj Pravilnik propisuje obveze koje doprinose ispunjenju tog cilja kao i smanjenju količine otpada koji završi na odlagalištu”.
Izvor: Europski parlament
DOBRA HRVATSKA